Point Nemo u Pacifiku: Groblje svemirskih brodova

"Okeanski pol nepristupačnosti" ili Point Nemo, nazvan tako u čast podmorničkog kapetana iz romana Julesa Vernea, vodeno je groblje spremnika za gorivo od titanija i drugog viskotehnološkog krša.

Point Nemo najdalje je od kopna od bilo koje druge tačke na svijetu: 2.688 kilometara od otoka Pitcairna na sjeverozapadu, Uskršnjeg otoka na sjeveru i otoka Maher, dijela Antarktike na jugu.

"To je najprivlačnija lokacija za kontrolirano rušenje iz svemira jer stvarno nigdje u blizini nema žive duše", kaže Stijn Lemmens iz Evropske svemirske agencija (ESA).

"A slučajno se radi i o mjestu koje biološki nije vrlo raznoliko. Zato je to postalo svemirsko smetljište ili ljepše rečeno - groblje. Naročito kad su u pitanju svemirski teretni brodovi", dodaje Lemmens.

Ondje je "pokopano" između 250 i 300 svemirskih letjelica, koje su većim dijelom izgorjele pri ulasku u Zemljinu atmosferu.

Daleko najveći objekt koji je s neba pao u Point Nemo bila je 2001. ruska svemirska stanica Mir, teška 120 tona.

"Zadnjih godina Rusi ondje rutinski 'pokapaju' svoje teretne brodove Progres, koji stalno idu gore-dole do Međunarodne svemirske stanice", objašnjava Lemmens.

Golema Međunarodna svemirska stanica (ISS) sa svojih 420 tona također će imati sastanak sa sudbinom kod Point Nema 2024. godine, piše Hina. U budućnosti će većina svemirskih brodova biti građena od materijala koji se tope na nižim temperaturama pa će biti manje vjerojatno da će bilo koji njihov dio preživjeti ulazak u atmosferu.

I NASA i ESA, na primjer, prelaze s titanija na aluminij u proizvodnji spremnika za gorivo.

Kina je Tiangong-1, svoj prvi svemirski laboratorij s posadom, lansirala 2011. godine. I on se trebao kontrolirano srušiti u Pacifik, ali kineski inženjeri izgubili su kontrolu nad stanicom prije dvije godine. Tako je osam tona težak Tiangong počeo ponirati po svome.

Razloga za zabrinutost nema. Vjerojatnost da neki dio Tiangonga preživi ulazak u atmosferu i pogodi nekoga zanemarivo je mala, manja od jedan naprema 12 biliona, tvrdi ESA.

"Nemo", usput budi rečeno, na latinskom jeziku znači "niko".