Ovo bi moglo promijeniti historiju: Pronađeno najstarije groblje - ali nije ga napravila naša vrsta!

Paleontolozi u Južnoj Africi saopćili su u ponedjeljak da su pronašli najstarije poznato groblje na svijetu, koje sadrži ostatke dalekog ljudskog rođaka s malim mozgom, za kojeg se smatralo da nije sposoban za složeno ponašanje.

Predvođeni slavnim paleoantropologom Leejem Bergerom, istraživači su rekli da su otkrili nekoliko primjeraka Homo naledija – hominidi iz kamenog doba koji su se penjali po drveću – zakopanih oko 30 metara pod zemljom u pećinskom sistemu unutar tzv. kolijevke čovječanstva, UNESCO-ve svjetske baštine blizu Johannesburga.​

"Ovo su najstariji pogrebi zabilježeni dosad, stariji od prvih pogreba Homo sapiensa za najmanje 100.000 godina", napisali su naučnici u radovima koji tek trebaju biti recenzirani i pripremljeni za objavljivanje​

Ova otkrića dovode u pitanje trenutno razumijevanje ljudske evolucije, jer se obično smatra da je razvoj većih mozgova omogućio izvođenje složenih aktivnosti kao što je pokapanje mrtvih.​ Najstariji ukopi koji su ranije otkriveni, pronađeni na Bliskom istoku i u Africi, sadržavali su ostatke Homo sapiensa – i bili su stari oko 100.000 godina.​ One koje je u Južnoj Africi pronašao Berger datiraju najmanje 200.000 godina prije nove ere!

Ostaci pripadaju primitivnoj vrsti na "raskrsnici" između majmuna i modernih ljudi, koji su imali mozak veličine naranče i bili su visoki oko 1,5 metar. Sa zakrivljenim prstima na rukama i nogama, nogama koje su bile stvorene za hodanje, vrsta koju je otkrio Berger već je preokrenula ideju da je naš evolucijski put bio "ravna linija".

Homo naledi je dobio ime po pećinskom sistemu "Rising Star" gdje su prve kosti pronađene 2013. godine. Njihovo 'groblje', ovalnog oblika, također je pronađeno na toj lokaciji​, a u 'namjerno iskopanim rupama' pronađeni su posmrtni ostaci najmanje pet ovih bića.

"Ova otkrića pokazuju da sahrane nisu bile ograničene na H. sapiensa ili druge hominine s velikim mozgovima", rekli su istraživači.

Mjesto ukopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje, dodali su. Gravure koje tvore geometrijske oblike, uključujući "grubu figuru", također su pronađene na očito namjerno zaglađenim površinama špiljskog stupa u blizini.​

"To bi značilo ne samo da ljudi nisu jedinstveni u razvoju simboličkih praksi, nego možda nisu ni izmislili takvo ponašanje", rekao je Berger u intervjuu za AFP.

Takve izjave vjerojatno će uznemiriti neke ljude u svijetu paleontologije, gdje se Berger već suočavao s optužbama za nedostatak tzv. naučne strogosti i zbog žurbe sa zaključcima. Mnogi su se usprotivili kada je 2015. Berger, čija su ranija otkrića dobila podršku National Geographica, prvi put iznio ideju da je Homo naledi sposoban za više od onoga što sugerira veličina njegove glave.​

"To je bilo previše za naučnike u to vrijeme. Mislimo da je sve povezano s ovim velikim mozgom", rekao je. "Upravo ćemo reći svijetu da to nije istina."

Iako zahtijevaju daljnju analizu, otkrića "mijenjaju naše razumijevanje ljudske evolucije", tvrde ovi istraživači.

"Pokop, čak i 'umjetnost' mogli bi imati mnogo kompliciraniju, dinamičniju, 'neljudsku' povijest nego što smo prije mislili", rekao je Agustín Fuentes, profesor antropologije na Univerzitetu Princeton, koji je koautor studije.

Carol Ward, antropologinja sa Univerziteta Missouri koja nije uključena u istraživanje, rekla je da bi "ovi nalazi, ako se potvrde, bili od velike potencijalne važnosti".