Otkriće 4.500 godina starog dvorca može biti ključ do drevne civilizacije

Sumerski dvorac kraljeva pronađen je prilikom arheološkog istraživanja u saradnji Britanskog muzeja i Getty muzeja.

Direktor Britanskog muzeja, Hartwig Fischer, ga je opisao kao "jedno od najfascinantnijih lokacija" koje je ikada posjetio, ali arheolog koji je vodio otkriće izbugljenog sumerskog hrama u drevnom gradu Girsu rekao je da je optužen za "izmišljanje" i trošenje sredstava, piše The Guardian.

Dr Sebastian Rey vodio je projekat kojim je otkriven dvorac star 4.500 godina u današnjem Iraku. Dvorac se smtara "ključem" za više informacija o jednoj od prvih pozntaih civilizacija.

Dvorac kraljeva drevnog sumerskog grada Girsu, koji se sada nalazi u Tellu, na jugu Iraka, otkrili su britanski i irački arheolozi tokom terenskog rada prošle godine. Pored antičkog grada, otkriveno je više od 200 klinastih ploča koje sadrže administrativne zapise o drevnom gradu.

Rey je rekao da mu niko nije vjerovao kada je prvi put predstavljao projekat na međunarodnim konferencijama. "Svi su mi u suštini rekli: "O ne, izmišljaš, gubiš vrijeme, trošiš sredstva Britanskog muzeja", to su mi govorili", rekao je.

Girsu, jedan od najranijih poznatih gradova u historiji čovječanstva, sagradili su stari Sumerani, koji su izmislili pismo između 3.500 i 2.000 godine prije nove ere, izgradili su prve gradove i stvorili prve zakone. Drevni grad je prvi put otkriven prije 140 godina, ali je bio meta pljački i ilegalnih iskopavanja.

Otkriće je rezultat projekta "Girsu", arheološke saradnje, uspostavljene 2015. godine, koju vodi Britanski muzej i finansira Getty muzej, iz Los Angeles, SAD.

Pored otkrića dvorca i ploča, identifikovan je i glavni hram posvećen sumerskom bogu Ningirsu. Prije ovog pionirskog terenskog rada, njegovo postojanje je bilo poznato samo iz drevnih natpisa otkriveno prilikom prvih uspješnih iskopavanja antičkog grada.

Projekat prati iračku šemu koju je prvo finansirala britanska vlada kao odgovor na uništavanje važnih baština u Iraku i Siriji od strane Islamske države. Od njegovog osnivanja, više od 70 Iračana je obučeno za vođenje osam sezona terenskog rada u Girsu.

Prvi zidovi dvorca od blatnih cigli, koji su otkriveni prošle godine, od tada se čuvaju u Iračkom muzeju u Bagdadu.

Sumerani su naseljavali drevnu istočnomediteransku regiju Mezopetamije i bili su odgovorni za mnoga tehnološka dostignuća, uključujući mjerenje vremena i pisanja.

Hartwig Fischer je rekao: "Saradnja između Britanskog muzeja, Državnog odbora za antikvitete i baštinu Iraka i Getty muzeja predstavlja novi vitalni način izgradnje zajedničkih projekata kulturnog naslijeđa na međunarodnom nivou. Oduševljeni smo što je današnja posjeta mogla proslaviti nedavna otkrića koja su rezultat ove suradnje i nastaviti dugoročnu posvećenost Britanskog muzeja da zaštiti kulturno naslijeđe Iraka, podršku inovativnim istraživanjima i obuci sljedećih generacija iračkih arheologa u Girsu".

"Dok je naše znanje o sumerskom svijetu danas ograničeno, rad u Girsu i otkriće izgubljenog dvorca i hrama imaju ogroman potencijal za naše razumijevanje ove važne civilizacije, bacanje svijetla na prošlost i informiranje budućnosti".

Stari Sumerani možda nisu toliko poznata civilizacija kao stari Egipćani ili Grci, ali prema dr Timothyu Pottsu, direktor Getty muzeja, Girsu je "vjerovatno jedno od najvažnijih mjesta baštine na svijetu za koje vrlo malo ljudi zna".

Dodao je: "Kroz svoje kolekcije, izložbe, istraživanja i publikacije Getty muzej nastoji promovirati razumijevanje i očuvanje svjetske umjetničke i kulturne baštine".

"Drevni svijet je u posebnom fokusu muzejskih programa u Getty muzeju, i stoga smo oduševljeni što smo se udružili s Britanskim muzejom na projektu Girsu u Iraku".

"Ovaj inovativni program pruža kritičnu podršku za jedinstveno važno arheološko nalazište Girsu, kroz obuku iračkih stručnjaka kojima je povjeren razvoj održive arheologije i turizma".

Irački ministar kulture, Ahmed Fakak Al-Badrani, rekao je: "Britanska arheološka iskopavanja u Iraku dodatno će otkriti značajne drevne ere Mezopotamije, jer su istinsko svjedočanstvo jakih veza između dvije zemlje kako bi se poboljšala zajednička saradnja između dvije zemlje".

Sumerci, ko su oni bili?

Sumerani su bili stanovnici Sumera, koja je najranija poznata civilizacija u historijskoj regiji Mezopotamije, koja se nalazi u današnjem južnom Iraku. Prema arheološkim dokazima, izgradili su desetak gradaova-država u četvrtom milenijumu prije nove ere.

Prvo mjesto koje je upozorilo svijet na postojanje sumerske civilizacije oktriveno je prije 140 godina.

Šta su izumili?

Sumerani su bili drevni pioniri, koji su unaprijedli zanat pisanja, pisanja literature, himni i molitvi. Izgradili su prve poznate gradove, i stvorili prvi poznati zakonik. Također su usavršili nekoliko postojećih oblika tehnologije, uključujući točak, plug i matematiku.

Ep o Gilagamešu, koji se smatra najstarijim sačuvanim književnim djelom na svijetu, potiče iz pet sumerskih pjesama.

Oni su također bili jedna od prvih civilizacija koja je pravilo pivo, koje su stari ljudi vidjeli kao ključ za zdravo srce i jetru.