Arapska raskoš: Od zlata prave hranu i koktele, pokušali i sa dijamantima

Zlato je veliki biznis, posebno u Dubaiju, pošto na Ujedinjene Arapske Emirate odlazi oko 25 posto globalne trgovine tog luksuznog metala. UAE je dobro poznata po svojoj velikoj ljubavi prema zlatu, pa nije neobično vidjeti automobile optočene zlatom ili automate koji izbacuju zlatne poluge. A novi hit je – jestivo zlato.

Jedan od najprestižnijih hotela u Dubaiju Burj Al-Arab ukrašen je sa 1.790 kvadratnih metara 24 karatnog zlata. Inače, tamo možete probati kapučino sa zlatom, ili koktel sa zlatom, u kafe na 27 spratu, 200 metara iznad nivoa mora. Luksuz se, međutim, ne može osjetiti, pa tako zlato zapravo nema nikakav ukus, piše CNN. Usprkos tome, klijenti ovog hotela ga jako vole.

"Zlato je sinonim luksuza, nečega što ima jedan nivo dekadencije" , objašnjava Aten Haro, asistent menadžera za hranu i piće u hotelu.

Hotel za svoja zlatna čuda u hrani i piću troši oko 700 grama zlata godišnje, koje dolazi iz Italije i Indije. Tipično se konzumira u formi zlatnih listića, zrnaca ili pahuljica. Bez ukusa je, ali je kao prehrambena namirnica, potpuno sigurna.

"Dijamante je malo teže sažvakati, pa je zlato puno bolji izbor za koktele", šali se Haro.

Na meniju u njihovom hotelu može da se pronađe bijela čokolada sa zlatom, posebna vrsta mljevenog, tzv. zlatnog praha koji može da se nađe na hrani ili u koktelu, zlatne kocke šećera za razne koktele i čist zlatni dekorativni sprej. Najpoznatiji koktel hotela, Element 79, nazvan je upravo po atomskom broju zlata 79 i sastoji se od bezalkoholnog vina s pahuljicama od zlata, boje miješane s čistim zlatom i zlatnim šećerom.

Od tolike količine zlata može vam se zavrtiti u glavi, a upravo to i jeste efekt koji postiže ovaj trend. Osim što gostima pokazuje kako je lijepo živjeti na visokoj nozi uz čašu pjenušavog zlata, koktelima se oslikavaju i dijelovi Dubaija, stari, novi i budući Dubai.

Zlatna hrana i pića su pun pogodak, pa tako u hotelu moraju da se nose i s nekim ambicioznim zahtjevima gostiju. Takav je poseban zahtjev redovnog gosta koji svakog mjeseca naruči tortu prekrivenu zlatom, napravljenu po posebnom receptu. Za jednu automobilsku kompaniju napravili su tortu od sira u obliku velikog uštipka, uz zlatni meni s pet dijelova, prenosi. Ipak -  kod nekih zahtjeva ipak moraju da povuku crtu.

"Jedan gost konstantno traži da kreiramo najskuplji koktel na svijetu i da tom koktelu damo njegovo ime, i da se pobrinemo da bude jedinstven", rekao je Haro i dodaje da su taj zahtjev morali da odbiju.

I dok se zlato u današnje vrijeme može naći na tanjiru onih koji mogu da ga plate, za vrijeme srednjovjekovne Europe bilo je rezervirano samo za plemstvo i imalo je posebno značenje.

"Zlato, srebro i dragocjeno kamenje imalo je posebna svojstva, pa se vjerovalo kako će se ta svojstva prenijeti i u npr. supu, ako ih skuhate, kaže profesorica emeritus na prehrambenim studijama australijskog Univerziteta Adeleid Barbara Santić.

Ona ističe da današnja upotreba zlata u gastronomiji zapravo nema neku veliku važnost.

"Diskretno upotrijebljeno zlato može biti jako lijepo. Ali kada bi svako jelo bilo sa zlatom, to bi ipak bilo previše", smatra ona.

U još jednom hotelu u Dubaiju, Mariotu, zlato može da se dobije kao prilog svakom jelu, pa se tako u obliku listića ili pahuljica može naći i na hamburgeru, pici ili na salati. Nije, međutim, Dubai jedino mjesto na svijetu gdje možete da jedete zlato. Najskuplja zlatna pica služi se u Industry Kitchenu u New Yorku. Zlatnu picu morate da naručite 48 sati ranije, a na njoj se nalaze guščija džigerica (foie gras), dvije vrste kavijara, tartufi i listići od 24 karatnog zlata. Cijena? Prava sitnica – 2.700 dolara.

Poznata gastronomska kritičarka Samantha Wood kaže kako je jestivo zlato prvi put u Emiratima vidjela prije šest godina kada je u centar pažnje stigao precijenjeni kolač sa zlatom, mafin.

"Tipično je za Dubai da napravi nešto kao što je to. Oni vole superlative. Iako jestivo zlato izgleda dobro, mislim da ukusu ništa ne dodaje. A čini jelo mnogo skupljim", navela je ova kritičarka.