Naučnici upozoravaju na masovno izumiranje pojedinih vrsta životinja

Novo istraživanje potvrđuje da svakodnevni ljudski nemar vodi do izumiranja pojedinih životnih skupina.

"Naša djela mijenjaju putanju evolucije na globalnom nivou te uništavaju uslove koji čine ljudski život mogućim.", upozoravaju ekolozi, "Ovo predstavlja nepovratnu prijetnju dugoročnom opstanku ljudske civilizacije."

U toku prethodnih nekoliko mjeseci posmatramo već šesto masovno izumiranje. 

[twitter]https://twitter.com/Debbie_banks30/status/1683361936434515969[/twitter]

Prethodno smo imali priliku svjedočiti izumiranju morskih ptica, obalama prekrivenim truležima riba te trovanju morskih lavova algama koje reaguju na klimatske promjene. Samo prošle godine su naučnike zaprepastile opadajuće populacije pingvina i insekata.

Ekolog Gerardo Ceballos sa Državnog univerziteta u Meksiku u suradnji s biologom Paulom Ehrlich sa Stenfodskog univerziteta upodređuje današnju prosječnu stopu izumiranja oblika života sa onom od prije 500 miliona godina. Oni zaključuju da je u prethodnih 500 godina izumrlo 73 vrste sisavca. 

Ova procjena je 35 puta veća od prethodnih izumiranja velikih skupina života.

Naučnici procjenjuju da bi bez ljudskog utjecaja trebalo oko 18.000 godina da se postigne ovaj broj iščeznuća životnih skupina. Slična istraživanja ukazuju na neobično visok procenat izumiranja i nekih vrsta biljaka, gljiva i beskičmenjaka.

"Šesto masovno izumiranje izaziva velike promjene u globalnom ekosistemu- nestaju čitave skupine života, kao i funkcije za koje su one odgovrne.", objašnjavaju naučnici. 

Biosfera u kojoj živimo je međusobno povezana- gubici jedne grupe života može imati domino efekat na ostatak skupina. 

"Mi, kao i sve druge vrste, smo evolucijom zavisni jedni od drugih i najviše napredujemo u stabilnom drvetu života.", kažu Ceballos i Ehrlich. Gubitak bića koje vrše određene ekološke funkcije može imati direktan utjecaj i na nas.

Na primjer, iščeznuće žaba koje se primarno hrane komarcima se desilo u istom periodu kao i porast infekcija malarije u Centralnoj Americi.  

#Birds

Hundreds of Little penguins lie dead, their tiny frames emaciated.

They had searched desperately for food but died from prolonged starvation, as ocean heating drove fish away.

It’s not insults from CC deniers that grieves me, it’s the stark reality of climate change. pic.twitter.com/AGxjhlAxBP

— Dr Tom Montgomery (@DrTOMontgomery) May 14, 2023

Međutim, Ceballos i Ehrlich procjenjuju da tu nije kraj te da možemo očekivati porast u stopi izumiranja određenih vrsta flore i faune. Oni tvrde da, ukoliko se ne poduzmu mjere prevencije i već ugrožene vrste iščeznu do 2100. godine, bismo od 1800. do kraja stoljeća mogli svjedočiti masovnom izumiranju za koje bi inače bilo potrebno 106000 godina. 

"Potrebni su milioni godina evolucije da se pojavi vrsta koja je sposobna obavljati ekološke funkcije izumrlih organizama", navode Ceballos i Ehrlich.

Klimatske promjene već izazivaju velike nestabilnosti u regularnom funkcionisanju brojnih ekosistema kao što su poremećeno vrijeme oprašivanja cvijeća, pad u populaciji te vanredne migracije pojedinih vrsta. 

Slično istraživanje svjedoči istim promjenama u sušnoj Arizoni između 1985. i 2019. godine. 

"Naše istraživanje potvrđuje da klimatske promjene vode do nestabilnosti funkcionisanja životnih procesa na globalnom nivou.", tvrdi Juanna Wang. 

Hundreds of fish found dead at Quintana Beach County Park https://t.co/3ymYBbpcXl pic.twitter.com/F6iWmE93Mh

— FOX26Houston (@FOX26Houston) June 10, 2023

Međutim, za šesto masovno izumiranje nisu odgovorne samo klimatske promjene. Prekomjerna upotreba plastike, pesticida, kao i oduzimanje životnih staništa i ilegalan lov, ugrožavaju mnogobrojne skupine života.

"Potrebno je brzo reagovati na političkom, ekonomskom i društvenom nivou kako bismo spriječili ova izumiranja i njihov negativan učinak", upozoravaju Ceballos i Ehrlich i dodaju: "Ono što se odvije u naredne dvije decenije će odrediti budućnost biodiverziteta i Homo Sapiensa."