Naučnici tvrde da su riješili misteriju: Evo zašto je naša planeta 'vibrirala' čak 9 dana

Sve je počelo topljenjem ledenjaka koji je pokrenuo ogromno klizište, koje je prošlog septembra izazvalo megacunami visok skoro 200 metara na Grenlandu. Zatim se dogodilo nešto neobjašnjivo: tajanstvena vibracija koja je potresala planet devet dana.

Tokom proteklih 12 mjeseci deseci naučnika diljem svijeta pokušavali su otkriti šta je to bilo, a sada tvrde kako imaju odgovor, prema novoj studiji u časopisu Science, koja daje još jedno upozorenje da Arktik ulazi u "neistražene vode" dok ljudi guraju globalne temperature sve više i više...

Neki su seizmolozi mislili da su im instrumenti pokvareni kada su počeli bilježiti vibracije kroz tlo još u septembru, rekao je za CNN Stephen Hicks, koautor studije i seizmolog na Sveučilišnom koledžu u Londonu. Nije to bio orkestar visokih tonova i tutnjave kakav biste mogli očekivati ​​kod potresa, već više monotono zujanje, pojasnio je. Ono što je bilo čudno jeste što signali potresa traju nekoliko minuta - ovaj zvuk je trajao devet dana.

Naučnici su bili zbunjeni, bilo je to "potpuno bez presedana", rekli su. Seizmolozi su pratili signal do istočnog Grenlanda, ali nisu mogli odrediti tačno mjesto. Stoga su kontaktirali kolege u Danskoj, koji su primili izvješća o cunamiju izazvanom klizištima u udaljenom dijelu regije zvanom Dickson Fjord. Rezultat je bila gotovo jednogodišnja saradnja između 68 naučnika iz 15 zemalja, koji su pročešljali seizmičke, satelitske i podatke sa zemlje, kao i simulacije valova cunamija kako bi riješili zagonetku.

Ono što se dogodilo naziva se "kaskadna opasnost", rekao je Svennevig, a sve je počelo s klimatskim promjenama koje su uzrokovali ljudi. Naime, godinama se topio ledenjak u podnožju goleme planine koja se uzdiže više od kilometra iznad Dickson Fjorda. Kako se ledenjak stanjivao, planina je postajala sve nestabilnija prije nego što se konačno urušila 16. septembra prošle godine, poslavši dovoljno kamenja i krhotina u vodu da se napuni 10.000 olimpijskih bazena.

Megacunami koji je uslijedio — jedan od najvećih u novijoj historiji — pokrenuo je val koji je ostao zarobljen u savitljivom, uskom fjordu više od sedam dana, zapljuskujući obale naprijed-natrag svakih 90 sekundi. Fenomen, nazvan "seiche", odnosi se na ritmičko kretanje vala u zatvorenom prostoru, slično prskanju vode naprijed-natrag u kadi ili šalici. Jedan od znanstvenika čak je pokušao (i nije uspio) rekreirati udar u vlastitoj kadi. Iako je fenomen dobro poznat, naučnici ranije nisu imali pojma da može tako dugo trajati.

"Da sam prije godinu dana sugerirao da bi seiche mogao trajati devet dana, ljudi bi odmahivali glavama i rekli da je to nemoguće", rekao je Svennevig, koji je ovo otkriće usporedio s iznenadnim pronalaskom nove boje u dugi.

Također, ovo je možda prvi put da su naučnici direktno promatrali utjecaj klimatskih promjena "na tlo pod našim nogama", rekao je Hicks. I nijedno mjesto nije bilo imuno; signal je putovao od Grenlanda do Antarktika za oko sat vremena, dodao je. Nitko nije ozlijeđen u cunamiju koji je potpuno uništio višestoljetnu kulturnu baštinu i oštetio praznu vojnu bazu. Ali ovaj dio nalazi se na uobičajenoj ruti kruzera. Da je neko bio tamo u to vrijeme, "posljedice bi bile razorne", napisali su autori studije.

Istočni Grenland nikada prije nije doživio ovakvo klizište i cunami, rekao je Svennevig, akako se Arktik nastavlja zagrijavati - tokom posljednjih nekoliko decenija, regija se zagrijala četiri puta brže od ostatka svijeta - megacunamiji izazvani klizištima mogli bi postati češći i sa smrtonosnim posljedicama.

U junu 2017. cunami na sjeverozapadu Grenlanda ubio je četiri osobe i odnio kuće. Prijetnja ide i izvan Grenlanda, rekao je Svennevig; fjordovi sličnog oblika postoje u drugim regijama, uključujući Aljasku, dijelove Kanade i Norveške. Ono što se dogodilo na Grenlandu prošlog septembra "još jednom pokazuje stalnu destabilizaciju velikih planinskih padina na Arktiku zbog pojačanog zagrijavanja klime", rekla je Paula Snook, geologinja za klizišta na Unvierzitetu primijenjenih nauka zapadne Norveške koja nije bila uključena u studiju.

Nedavne lavine kamenja na Arktiku, kao i u alpskim regijama, "alarmantan su signal", rekla je za CNN. “Mi otapamo tlo koje je bilo u hladnom, smrznutom stanju mnogo tisuća godina.”

Treba još puno istražiti kamene lavine, na koje također utječu prirodni procesi, upozorila je i Lena Rubensdotter, istraživačica u Norveškom geološkom zavodu, koja također nije bila uključena u studiju. Međutim, dodala je, “logično je pretpostaviti da ćemo vidjeti češća urušavanja stijena na padinama permafrosta dok se klima zagrijava u arktičkim regijama”. 

Otkriće prirodnih fenomena koji se ponašaju na naizgled neprirodne načine naglašava kako se ovaj dio svijeta mijenja na neočekivane načine, rekao je Svennevig.