Koliko gotovine držati u kući? Stručnjakinja odgovorila: ‘Ovo je maksimalan iznos koji vam treba...'

Uvijek su me šokirale vijesti kako su neki provalnici ušli u dom kakve gospođe ili gospodina te im ukrali nakit i nekoliko desetaka hiljada eura, piše Dora Koretić za Jutarnji list.

Nekoliko desetaka hiljada eura?

Iz nečije kuće?

Ispod madraca?

OK, očito je činjenica kako mnogi i dalje umjesto u banci novac radije čuvaju kod kuće, usprkos svim rizicima i usprkos činjenici da je u 21. stoljeću praktički nezamisliva situacija da bi svijet zadesila takva kataklizma da najednom nestane struje i kartičnog poslovanja.

"Stariji građani, nažalost, pamte razdoblja kada im se život okrenuo preko noći i kada im je upravo gotovina koju su imali u kući dulje vrijeme bila ključna za opstanak u novim okolnostima. To je razlog zbog kojeg, pretpostavljam, mnogi građani i dalje odlučuju novac držati u kući, iako su svjesni svih rizika. Ne možemo zanemariti činjenicu da naša prethodna iskustva uvelike utječu na naše ponašanje i naše stavove", pojašnjava Danijela Princi Grgat, predsjednica Hrvatskog instituta za finansijsku edukaciju.

Doduše, nisu niti sasvim u krivu - slike migranata kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina, rat u Ukrajini, kao i prirodne katastrofe, zorno nam dokazuju kako su i dalje moguće neke nepredvidljive situacije u kojima je doista logično kod kuće imati pohranjeno i nešto keša.

Ali koliko?

Ovdje nema tačnog odgovora, ali kod procjene uvijek treba imati na umu sve moguće rizike držanja većih količina novca u kući kao što su, napominje finansijska blogerica Sandra Ferenčak, poznatija kao Tetka, eventualni požari, poplave i slične nedaće uslijed kojih taj novac možemo izgubiti, a ne treba zaboraviti ni na prevarante koji lako "nanjuše" osobe koje doma drže veće količine novca.

I Ferenčak i Princi Grgat načelno se slažu kako se, ako baš inzistiramo na gotovini, optimalnim čini, za hitne situacije, imati pripremljeno novca dostatnog za preživljavanje tokom dvije sedmice, a Ferenčak dodaje kako ne preporučuje u kući u gotovini držati više od onog što je potrebno za zadovoljavanje mjesečnih potreba.

"Doista postoje neke realne situacije u kojima se može dogoditi pad nekog sustava, zbog čega naš digitalni novac odjednom ne bi imao svrhu. I sama sam, recimo, proživjela vrijeme rata, kada je definitivno vrijedilo imati novac ili zlatnike u slučaju hitnog napuštanja doma. Dakle, nije nerazumno držati određenu sumu novca kod kuće, no nikako cijelu ušteđevinu ili velike iznose", upozorava Ferenčak.

Austrijske vlasti tako svoje građane savjetuju da kod kuće za hitne situacije drže oko 500 eura (1.000 KM) po prosječnom kućanstvu, a Nijemci su napravili popis namirnica dok za novac ne navode točan iznos. Sagovornice svakako sugeriraju da novac koji čuvamo kod kuće bude u sitnim novčanicama.

"U hitnim situacijama može biti teško mijenjati krupni novac, a u slučaju da na ruke treba platiti kakve hitne popravke, sitnije novčanice će dobro doći", kaže Ferenčak za Jutarnji list.