'Glasačka apstinencija'

Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru 2012. godine nije glasalo 43,5 posto birača s pravom glasa, navodi se u istraživanju „Apstinenti u BiH – Nevidljiva strana izbora“ koje su za potrebe njemačke organizacije Fredirich Ebert Sitftung izradili antropologinja Neda Perišić i psiholog Srđan Puhalo.

Slično je bilo i na općim izborima 2010. godine, na kojima nije sudjelovalo 43,5 posto birača. Studija, između ostalog, ukazuje da na izbornu apstinenciju utječe mnogo faktora, od onih koji su potpuno lični, preko situacije u društvu, do samog izbornog sistema.

„Apstinenti pokazuju veliku i nepoznatu kategoriju društva u BiH, koji itekako mogu utjecati na politički život. Ovaj politički fenomen ne smije se svesti samo na konstataciju da građani na izbore ne izlaze jer nemaju interes za politiku, jer kod nas u BiH, a to su pokazala i ranija istraživanja, postoji političko nezadovoljstvo apstinenata koji ne žele izaći na izbore kako bi na taj način iskazali nezadovoljstvo političkim partijama“, kazala je Tanja Topić, predstavnica Freidrich Ebert Stiftunga.

Puhalo je naveo da u okviru apstinenata postoje tri grupe građana, oni koji na izbore izlaze povremeno i njih je 40 posto, potom slijede građani koji su razočarani u politiku odlučili da više neće glasati, te grupa od blizu 30 posto građana koji nikada nisu glasali.

Istraživanje je pokazalo da apstinencija ne znači i nezainteresiranost građana za politiku, pa su za politička zbivanja najviše zainteresirani građani koji „manipulišu svojim izlaskom na izbore, odnosno koji se od izbora do izbora odlučuju hoće li glasati ili  ne“.

„Sve tri kategorije apstinenata imaju identične ciljeve koje očekuju od političara, borba protiv korupcije, zaposlenost, pravna država životni standard... Stoga je sasvim jasno da građani u BiH žele da žive u državi u kojoj će biti zaštićeni od kriminala i korupcije, odnosno u pravednom društvu u kojem će moći živjeti od svog rada“, jedan je od zaključaka ovog istraživanja.

Kada se govori o razlikama između glasača i apstinenata, najizraženije su u činjenici što građani koji redovno izlaze na izbore vjeruju da će na taj način poboljšati stanje u društvu. Oni u pravilu imaju više povjerenja u institucije za razliku od apstinenata kod kojih je stepen povjerenja u političare na niskoj razini.

„Bosanskohercegovači apstinenti samo donekle vjeruju u institucije, a zanimljiv je i podatak da oni najviše povjerenja imaju u vjerske organizacije, nevladin sektor, međunarodnu zajednicu, dok najmanje povjerenja imaju prema političkim partijama i izvršnoj vlasti“, pojasnio je Puhalo, piše Anadolu Agency.

Zanimljivo je da među apstinentima u BiH nema mnogo aktivista nevladinog sektora, te se najveći broj njih veže uz vjerske organizacije, omladinski sektor, sindikat ili udruženja veterana iz proteklog rata.

„Analize koje su rađene za svaku pojedinačnu vjersku grupu u BiH pokazuju da vrsta apstinencije kod Bošnjaka uveliko zavisi od njihovih sociodemografskih karakteristika kao što su spol, mjesto stanovanja, obrazovanje i starosna dob. Obrazovanje i starosna dob kod hrvatskih ispitanika takođe utječu na apstinenciju, dok kod Srba te varijabile nisu imale nikakvog utjecaja na odluku izaći na izbore ili ne“, zaključuje se u istraživanju.