Erupcija supervulkana izbrisala bi SAD s karte i ubila milijarde

Supervulkan Yellowstone je dosad eruptirao tri puta u svojoj 1.2 miliona godina staroj historiji, ali čovjek nije doživio nijednu.

Posljednja erupcija dogodila se prije 630.000 godina.

Naučnici smatraju da će se sljedeća erupcija dogoditi u idućih nekoliko hiljada godina. Tačan datum iduće erupcije nemoguće je predvidjeti, a čak i da možemo, teško da postoji išta što bismo mogli napraviti za spas američkog kontinenta, piše 24sata.hr.

NASA vjeruje da je supervulkan Yellowstone veća prijetnja životu na Zemlji nego bilo koji asteroid.

Kad bi eruptirao, morali bi evakuirati gotovo cijele Sjedinjene Države, a vulkan bi napravio ogromnu štetu.

Supervulkan poput Yellowstonea ima snagu da u zrak 'ispljune' 1.000 kubičnih kilometara pepela i stijena, piše The Sun.

"Šokantno je koliko malo je vremena potrebno da tihi vulkanski sistem dođe do ruba erupcije", rekla je naučnica Hannah Shamloo.

U SAD-u postoje tri supervulkana, a ima ih i u Indoneziji, Novom Zelandu, Japanu... U našoj blizini, u Italiji nalazi se supervulakn Campi Flegrei (Goruća polja).

- Ako eksplodiraju Yellowstone, Campi Flegrei ili Toba, diljem planeta čovječanstvo bi pretrpjelo ogroman gospodarski udarac uslijed ekonomije koja danas izgleda tako kako izgleda - objašnjava Clive Oppenheimer s Cambridgea za BBC.

Srećom, izgledi za eupciju Yellowstonea ili bilo kojeg drugog supervulkana na Zemlji trenutno se čine malima.

NASA ima rješenje

U slučaju opasnosti, NASA planira ohladiti supervulkan. Za hlađenje supervulkana, potrebne su velike količine vode koji bi u teoriji trebalo uliti u vulkan, međutim takvo nešto je nemoguće.

"Građenje velikog akvadukta u planinskom području je izrazito skupo i zahtjevno, a ljudi ne žele u tu svrhu potrošiti vodu koju imaju", objasnio je Brian Wilcox iz Jet Propulsion Laboratoryja NASA-e za BBC.

NASA naime, radi na alternativnom rješenju.

Planiraju izbušiti 10 kilometara duboku rupu u supervulkanu i unutra upumpati vodu pod visokim pritiskom.

Tako bi pstepeno, dan po dan, smanjili temperaturu supervulkana. Prije svega, od ključne je važnosti bušiti bočne strane supervulkana umjesto kroz sam vrh komore magme, jer bi takvo bušenje moglo ubrzati erupciju vulkana. No i ovakav projekt košta, procjenjuje se da bi projekt bušenja i hlađenja iznosio oko 3,46 milijardi dolara.