Današnjica liči na početak prošlog vijeka: I Kafka je pumpao mišiće

Današnji svijet zapanjujuće podsjeća na onaj oko 1900. godine, teza je nove izložbe u Saveznoj umjetničkoj hali u Bonu. Tema izložbe je pokret Lebensreform (reforma života) s početka 20. vijeka.

U reformskim kolonijama daleko od gradova, mnogi mladi ljudi tada su isprobavali kako da se odvoje od kapitalističkog i industrijalizovanog društva.

U centru pažnje bili su drugačiji način života, povratak prirodi i briga o tijelu i zdravlju.

Danas se mnogi trude da žive što je moguće klimatski prihvatljivije. Nešto slično postojalo je i oko 1900. Tada se to zvalo "povratak prirodi".

Pionirski primjer bila je naseobina Monte Verita u švicarskom kantonu Tičino. Postala je mjesto hodočašća za eskapiste, pacifiste i umjetnike koji su tamo živjeli u ručno sašivenoj odjeći, u kolibama koje su propuštale svjetlost i vazduh.

Sa dugim kosama i bradama, ogrtačima, sandalama i torbama preko ramena, muškarci iz tih zajednica su najavili izgled budućih hipika.

Kathe Kruse je 1905. u Monte Veriti napravila svoju prvu svjetski poznatu lutku. Ta lutka nije bila samo igračka, već je kao "reformska" predstavljala alternativnu životnu ideju.

Ishrana bez mesa bila je veoma važna. Pozivalo se, kao i danas, na zdravstvene razloge, ali i na brigu o dobrobiti životinja.

"Vegetarijanstvo je, međutim, bilo i politička poruka", objašnjava Robert Eikmeyer, kustos izložbe "Para-moderna".

Muškarci su jeli velike količine mesa, pa je biljna ishrana bila i stav protiv patrijarhata.

Posebno borben vegetarijanac bio je slikar Karl Wilhelm Diefenbach koga su ismijavali kao "apostola kelerabe".

"Moralni, etički instinkt svakog osjećajnog čovjeka protivi se ubijanju živog bića kako bi se pojeo njegov leš", govorio je Diefenbach.

Tijelo postaje važno početkom 20. vijeka jer se sa besmrtnosti duše prelazi na besmrtnost tijela, kaže Eikmeyer.

"Isto kao i danas. Svi želimo da živimo dugo. Sve te teme se vraćaju. ljudi jedu musli za doručak, rade jogu, uveče idu u teretanu. Sve to je postojalo i tada."

Tako je danski fitnes-guru J. P. Muller bio veliki uzor muškarcima kada je riječ o vježbanju, dok je Amerikanka Bess Mensendiek postala fitnes-kraljica.

Po Mullerovom uzoru vježbao je i Franz Kafka, koji je svakodnevno radio tjelesne vježbe. Osim toga, Kafka je "preživao" - dugo i temeljno žvakao hranu jer se smatralo da to olakšava varenje.

Još početkom 20. vijeka buntovni ljubitelji prirode poput Friedricha Wilhelma Pestera odlazili su u sunčanu Kaliforniju. Pester je tamo živio kao "pustinjak iz Palm Springsa", nosio dugu kosu i bradu i sandale.

Drugi doseljenik, Otto Heinrich Carque, otvarao je prodavnice zdrave hrane u Kaliforniji i promovisao ideju sunčanja bez odeće.

Kark i drugi Nijemci zalagali su se i za ishranu bez mesa, pa je 1917. otvoren prvi veganski restoran sa sirovom hranom u SAD, u kom su se služili variva i voćni sokovi.