Centar za patuljaste slonove bez roditelja
U malezijskoj državi Sabah, na Borneu, otvoren je prvi centar za patuljaste slonove koji su ostali bez roditelja.
Patuljasti slonovi su vrsta koja sve brže gubi svoje prirodno stanište, a glavni uzrok je razvoj industrije palminog ulja. Centar je jedinstven i zbog toga što ga upravo ta industrija financijski pomaže.
Prvi patuljasti slon u centru je Miss Roko. Međutim, očekuje se da će joj se pridružiti čak 50 ozlijeđenih životinja.
Troškove centra uglavnom snosi industrija palminog ulja, upravo ta koju optužuju za nanošenje najveće štete okolini, javlja AlJazeera.
"Shvatili smo da ne možemo živjeti u izolaciji. Ako mislite da je riječ o nečistoj savjesti, niste u pravu. Mislim da je stvar u tome što smo shvatili da bismo trebali biti dio cjelokupnog napora", kaže Kalyama Sundram iz Malezijskog vijeća uzgajivača palmi
Šanse da ćete duž toka rijeke Kinabatangan u divljini vidjeti slona vrlo male. Niko ne zna koliki je bio njihov broj u prošlosti, a procjenjuje se da ih je ostalo manje od 2.000.
Razlog je gubitak staništa, najprije zbog sječe šuma, zatim uzgoja kaučukovca, a sada se na mjestu nekadašnjih prašuma nalaze plantaže uljanih palmi. Prostiru se na 20 posto ukupne površine države Sabah, dok je oko rijeke Kinabatangan taj postotak 85.
Palmino ulje
Kilometrima i kilometrima, sve što se ovdje može vidjeti su stabla uljanih palmi. Plodovi i sjemenke ovdje se melju i obrađuju, a dobiveno ulje koristi se u stotinama hiljada proizvoda, izvještava reporter Al Jazeere Andrew Thomas.
Životinje time gube stanište, ali i život.
Samo u januaru pronađeno je 14 mrtvih patuljastih slonova. Sumnja se da ih je ubio otrov koji se koristi za ubijanje manjih životinja, koje na plantažama smatraju štetočinama.
A tu su i druge opasnosti.
"Noge slonova često upadaju u zamke. One nisu namijenjene slonovima, ali te životinje nailaze na njih. Zamke izazivaju užasne ozljede i slonovi polako ugibaju. Ovaj centar otvoren je upravo za životinje koje su preživjele takve stvari", kaže Sen Nathan iz Ministarstva za zaštitu divljine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.