AI za 6 sati dešifrirao Napoleonovu tajnu poruku staru 217 godina: "Nisam mogao vjerovati"

Vješto šifrirano pismo iz Napoleonovog doba, koje je više od dva stoljeća odolijevalo pokušajima dešifriranja, konačno je pročitano i to uz pomoć umjetne inteligencije (AI).

Inženjer za umjetnu inteligenciju Carter Church koristio je OpenAI-jev model GPT-6 Astra kako bi dešifrirao poruku poslanu 1809. godine, u vrijeme Napoleonovih priprema za rat s Austrijom. Za to mu je, kako navodi, bio dovoljan jedan prompt i jedna fotografija dokumenta. Oko šest sati kasnije, šifra je bila riješena.

"Nisam u početku vjerovao", rekao je Church za Live Science. Za razliku od mnogih situacija u kojima AI može proizvesti uvjerljivo, ali netačno rješenje, ovdje je rezultat moguće mehanički provjeriti i uporediti s historijskim izvorima. Pismo je po Napoleonovom nalogu poslao njegov posinak Eugène de Beauharnais, tadašnji potkralj Italije, francuskom generalu Augusteu de Marmontu, koji je 1809. bio stacioniran na istočnoj obali Jadranskog mora, daleko od drugih francuskih jedinica.

Njegova svrha bila je prenijeti informacije o položajima francuskih i savezničkih armija širom Evrope. Kako bi se spriječilo da vojne informacije dospiju u ruke neprijatelja ako pismo bude presretnuto, poruka je napisana složenom šifrom. Dokument sadrži ukupno oko 1.300 znakova, odnosno 155 različitih simbola. Riječ je o tzv. homofonskoj šifri, u kojoj jedan glas ili slovo može biti predstavljeno različitim simbolima.

Problem je bio u tome što je sačuvan samo nekvalitetan snimak pisma, objavljen u jednom francuskom vojnom časopisu 1969. godine. Upravo tu fotografiju Church je dao GPT-6 Astri. Model je prvo rekonstruirao tekst sa slike, a zatim je tokom istraživanja pronašao djelimičnu tabelu simbola koju je ranije napravio historičar kriptografije Daniel Tant. Tabela je objašnjavala značenje 33 simbola, otprilike trećine poruke, ali ranije nije bila povezana s ovim konkretnim pismom. Astra je sama povezala tabelu s dokumentom i pokušala je primijeniti na pronađenu šifru. Na osnovu toga uspjela je rekonstruirati značenje preostalih simbola i prevesti cijelu poruku.

"Astra je sama uspostavila tu vezu tokom istraživanja", objasnio je Church.

For anyone curious what the deciphered letter says in full: pic.twitter.com/qJsTnLh093

— Carter Church (@CarterWChurch) October 1, 2026

Historičari su rezultat ocijenili zanimljivim upravo zato što se dobijeni tekst mogao provjeriti na osnovu drugih Napoleonovih pisama. Napoleon je u ranijoj prepisci Eugèneu naveo šta bi poruka Marmontu trebala sadržavati, pa su istraživači imali svojevrsnu nezavisnu kontrolu rezultata.

Michael Rowe, istraživač evropske historije s King's Collegea u Londonu, opisao je to kao "neku vrstu kamena iz Rossete". Ideja je jednostavna: ako AI uspješno dešifrira tekst čiji se sadržaj već može provjeriti iz drugih historijskih izvora, to povećava povjerenje u njegovu sposobnost da se suoči i s dokumentima čiji sadržaj još nije poznat. Sama poruka, međutim, nije donijela veliko novo historijsko otkriće. U velikoj mjeri potvrđuje ono što su historičari već znali iz Napoleonove prepiske.

U pismu Eugène navodi položaje francuskih i savezničkih snaga i njihove komandante, a Marmontu poručuje da se ne plaši protivnika: "Kada primite naredbu za marš, ne smijete dozvoliti da vas zastraši nekoliko vojnika ili gomila rulje."

Ipak, sadržaj otvara neka zanimljiva pitanja o Napoleonovoj procjeni situacije uoči pohoda protiv Austrije 1809. godine. Historičari su, između ostalog, primijetili da se u pismu navodi broj francuskih vojnika koji je bio znatno veći od stvarno raspoloživih snaga. Zack White, historičar sa Univerziteta u Portsmouthu i voditelj podcasta o Napoleonovim ratovima, upozorio je da rezultate AI-ja treba posmatrati u širem historijskom kontekstu. Posebno je zanimljivo pitanje može li ključ koji je rekonstruiran uz pomoć umjetne inteligencije pomoći u dešifriranju drugih dokumenata iz tog perioda.

Šifre su u Napoleonovo vrijeme bile uobičajene. Vojna i diplomatska prepiska putovala je ogromnim prostorima, a mogućnost da pisma presretnu neprijatelji bila je stvarna. Ali njihova upotreba nije bila ograničena na ratne planove. Šifrirana su i privatna pisma, uključujući prepisku među pripadnicima evropskih elita, pa bi ovakvi alati jednog dana mogli pomoći i u otkrivanju detalja iz privatnog života historijskih ličnosti.

Potencijal je još širi. Istraživači smatraju da bi slična tehnologija mogla pomoći historičarima u proučavanju drevnih dokumenata pisanih jezicima i pismima koja još nisu u potpunosti razumljiva, kao i tekstova čiji je rukopis danas gotovo nečitljiv.

Church pritom naglašava da sama Napoleonova šifra nije bila posebno složena za kriptografe. Problem je bio u vremenu i različitim vrstama stručnosti koje su bile potrebne da bi se došlo do rješenja.

"Svaka oblast ima neriješenu gomilu malih, specifičnih problema kojima stručnjaci nemaju vremena da se posvete", rekao je Church. "Ljudi koji će tu listu sve više skraćivati bit će autsajderi koji su jednostavno bili znatiželjni."

Rješenje je naknadno provjerio Satoshi Tomokiyo, patentni inženjer i kriptograf koji vodi stranicu Cryptiana, posvećenu neriješenim historijskim šiframa. Pismo je nakon provjere označeno kao "riješeno". I to je nekako i najzanimljiviji dio priče: nije riječ samo o tome da je umjetna inteligencija "pročitala" jedno staro pismo. Nakon 217 godina, AI je otvorila vrata prema čitavoj zbirci historijskih misterija koje su do sada čekale nekoga ko će imati dovoljno vremena, znanja i radoznalosti da ih pokuša odgonetnuti.