Zašto su prije velikih potresa na nebu vidljiva misteriozna svjetla?

Sigurnosne kamere u gradu Agadiru na jugozapadu Maroka snimile su plavu svjetlost na nebu tri minute prije nego što je zemlju pogodio razorni potres jačine 6.8 stepeni po Richteru. Društvenim mrežama proširile su se snimke na kojima se vidi sam trenutak potresa, ali i plava svjetlost.

National Geographic je još prije nekoliko godina pisao o ovom fenomenu ponudivši naučne odgovore.

Kada je potres magnitude 8.1 pogodio Meksiko 2017. godine, na društvenim mrežama pojavile su se jezive slike zelenih i plavih svjetala na nebu. Takozvana 'svjetla zemljotresa' u Meksiku bila su još jedan misteriozni primjer fenomena koji je zbunjivao stručnjake stotinama godina.

Poput kuglaste munje, svjetla zemljotresa su relativno rijetka, a naučnicima je teško objasniti o čemu se tačno radi. Stvari komplikuje to što ne izgledaju svi slučajevi isto, što pokreće objašnjenja koja se kreću od obične munje do NLO-a i pojava s drugog svijeta.

"Svjetla mogu poprimiti mnogo različitih oblika, oblika i boja", rekao je Friedemann Freund, profesor fizike na Državnom univerzitetu San Jose i istraživač u NASA-inom Istraživačkom centru Ames, u intervjuu za National Geographic 2014. godine.

Svjetla zemljotresa kroz historiju

Freund i njegove kolege proučili su 65 izvještaja o takvim svjetlima koji sežu čak do 1600. godine, objavivši svoja otkrića 2014. u časopisu Seismological Research Letters.

Na primjer, 12. novembra 1988. ljudi su izvijestili o ljubičasto-ružičastoj svjetlećoj kugli duž rijeke St. Lawrence u Quebecu, 11 dana prije snažnog potresa. U Piscu u Peruu svjetla su se pojavila u obliku jakih bljeskova koji su obasjali nebo, a snimljeni su sigurnosnim kamerama uoči potresa magnitude 8.0 2007. godine. I prije potresa 2009. u L'Aquili u Italiji viđeni su mali plamenovi svjetla kako trepere iznad kamenih ulica.

Američki geološki institut je oprezan oko toga postoje li svjetla potresa ili EQL. "Geofizičari se ne slažu oko toga u kojoj mjeri pojedinačna izvješća o neobičnim svjetlima u vrijeme i blizu epicentra potresa zapravo predstavljaju EQL", navodi institut na svojoj web stranici pa dodaje: "Neki sumnjaju da bilo koje izvješće predstavlja čvrst dokaz za EQL, dok drugi misle da barem neka izvješća uvjerljivo odgovaraju EQL-u." navodi Freund.

Šta bi moglo uzrokovati svjetla?

Analizirajući 65 svjetlosnih incidenata u vrijeme zemljotresa u istraživanju iz 2014. godine, Freund i njegovi kolege teoretizirali su da svjetla uzrokuju električni naboji koji se aktiviraju u određenim vrstama stijena tokom seizmičke aktivnosti.

"Kao da ste uključili bateriju u Zemljinoj kori", ističe Freund.

Na primjer, bazaltne i magmatske (gabro) stijene imaju sićušne defekte u svojim kristalima koji bi mogli osloboditi električni naboj u zrak. Uslovi koji pogoduju svjetlu postoje u manje od 0.5 posto potresa širom svijeta, procjenjuju znanstvenici, što bi objasnilo zašto su bili relativno rijetki. Također su primijetili da se svjetla potresa češće pojavljuju prije ili tokom zemljotresa, a ne toliko nakon njega.

Ranija istraživanja su ukazivala da je tektonski stres stvorio takozvani piezoelektrični učinak, u kojem stijene koje sadrže kvarc proizvode jaka električna polja kada su komprimirane na određeni način. Ali jedna od komplikacija u proučavanju potresnih svjetala je, naravno, to što su nepredvidiva i kratkog vijeka. U pokušaju da to zaobiđu, neki su naučnici pokušali kreirati taj fenomen u laboratoriju.

U istraživanju kojeg je vodio fizičar sa Univerziteta Rutgers u New Jerseyju, koja je objavljena 2014., zrnca različitih materijala - brašno, plastični diskovi, gips - stvaraju skokove napona kada se potresaju.

Naučnici su ovaj učinak pripisali trenju između zrna, što bi proturječilo i piezoelektričnoj teoriji i Freundovoj. Sve dok se pojavljuju proturječne naučne teorije, rasprava o uzrocima potresnih svjetala ostaje otvorena, prenosi index.