Tehnološko čudo: Proradio najveći laser na svijetu

Istraživački centar finansiran iz 11 zemalja s ukupno 1,5 milijarda eura predstavio je svečano laser XFEL u Hamburgu u prisustvu ministara, među kojima je i Andrej Fursenko, savjetnik za nauku predsjednika Vladimira Putina.

Učešće ruskih naučnika važno je u vrijeme geopolitičkih napetosti, jer je Moskva drugi investitor u tom programu s 27 posto, a prvi je Berlin s 58 posto, prenosi Index.hr.

Postrojenje je smješteno u kompleksu od 3,4 kilometara dužine i 38 metara dubine, a karakteristike lasera su impresivne.

"To je najveći i najmoćniji izvor X zraka što ga je čovjek proizveo na svijetu", kaže Olivier Napoly koji je učestvovao u gradnji.

Europski laser slobodnih elektrona i X zraka (X-Ray Free Electron Laser, XFEL) postići će frekvenciju od 27.000 bljeskova u sekundi, što je impresivno u usporedbi sa samo 120 koliki je kapacitet američkog lasera takvog tipa LCLS.

Voditelji projekta ističu da ta ultrabrza frekvencija treba omogućiti naučnicima fotografiranje "virusa, dešifriranje molekularnog sastava stanica, trodimenzionalno snimanje nanosvijeta i proučavanje procesa sličnih onima koji se odvijaju unutar planeta".

Laser će "omogućiti da se vide najsitnije pojedinosti i procesi kakvi još nisu promatrani u nanosvijetu", kaže Robert Feidenhans, predsjednik upravnog vijeća XFEL-a.

Primjene će biti brojne, od medicine, preko biologije i hemije do nauke o materijalima i naučnici će se takmičiti da dobiju termin za rad s laserom.

Laser će, primjerice, omogućiti napredak u liječenju bolesti mapirajući virus ili određujući anomalije u otporu građevinskog materijala.

Scientists say world's largest X-ray laser will help capture images of structures, processes at the atomic level. https://t.co/8uqZRH0OyL

— The Associated Press (@AP) September 1, 2017

Za zamisao o gradnji najvećeg rentgenskog lasera zaslužan je njemački istraživački centar DESY (Deutsches-Elektronen-Synchrotron) u Hamburgu koji je sam već razvio eksperimentalni mali laser slobodnih elektrona.

Osim Njemačke i Rusije projekat su finansirale Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska, Švedska i Švicarska od 1 do 3 posto.