Rodno ravnopravni stihovi: Ima li žena u himnama zemalja svijeta?

Nedavni pokušaj da se tekst kanadske himne preinači tako da bude rodno neutralan postavio je niz pitanja o rodno korektnome jeziku u himnama drugih zemalja.

Pokušaj člana liberalne partije u kanadskome parlamentu da tekst himne O Kanada učini rodno neutralnim najvjerovatnije će propasti zbog protivljenja nekoliko konzervativnih zastupnika. 

Iako možda mi nemamo problema takve vrste, najprije jer nemamo teksta himne, nije to prvi put da se raspravlja o seksizmu u himnama zemalja svijeta – 2012. Austrija je izmijenila himnu nakon kampanje skupine zastupnika koja je dobila podršku u parlamentu. Prvi stih austrijske himne sada glasi sinovi i kćeri umjesto samo sinovi, a treći stih umjesto bratskih horova glasi ushićenih horova. 

Neki drugi pokušaji da se izmijene tekstovi, ponekad stari i više od jednoga stoljeća, nisu bili tako uspješni. Tako, 2010. godine, žene Kostarike nisu uspjele uvjeriti vrhovni sud da je himna Kostarike seksistička.

Može li himna uopće biti seksistička ili su takve rasprave zapravo neka vrsta pretjerivanja kad je riječ o politički korektnome jeziku?

Rodno ravnopravan jezik

Ponekad jezik sam po sebi može biti rodno neutralan. Dobar primjer jesu engleska i maorska verzija himne Novoga Zelanda. Maorski stihovi napisani su kako bi se prilagodili melodiji tako da, iako napisane s istom namjerom, nose nešto različita značenja. 

Drugi stih na engleskom kaže muškarci svih vjeroispovijesti i rasa (men of every creed and race), dok maorska verzija kaže neka svi ljudi (let all people). Isto tako, u petom stihu engleska verzija kaže voditi je u vagon nacije, propovijedajući ljubav i istinu za svakog čovjeka (guide her in the nation’s van, Preaching love and truth to man), dok je u maorskoj verziji neka se nikada ne stide imena, neka uvijek bude poznato (let it never be ashamed, but rather let its name be known).  

Jedna od karakteristika maorskoga jezika jeste da su zamjenice rodno neutralne. 

U mnogim drugim slučajevima, seksizam u jeziku izražen je kroz historijsku upotrebu riječi u određenim zemljama. 

Himne samo „oslikavaju“ to stanje i često se kaže kako su himne pokazatelj prošlosti, ali i budućnosti neke zemlje. 

Guardian je analizirao tekstove u nekoliko zemalja i predstavio to grafikonom – u slučajevima u kojima su muški pojmovi korišteni bez ženskih ekvivalenata, dodijeljena je ocjena više muški (ako je u tekstu zastupljena riječ muškarci, a riječ žene izostavljena)

U stihovima u kojima su se koristili ženski oblici bez muških ekvivalenata, ocjena je više ženski (ako je korištena riječ kćeri, ali ne i sinovi). 

Rodno neutralni slučajevi svrstani su u rodno neutralnu grupu.

U nekim slučajevima pitanje rodne ravnopravnosti ima veze s time kako se zemlja odnosi prema sebi – Njemačka i Rusija su Vaterland i Otechestvo (Otečestvo) – što znači očevina. To je pojam čiji korijeni sežu u drevne grčke patrise i kasnoantičku riječ patria. 

Ostale zemlje, čiji se himne obuhvaćene analizom, opredijelile su se za značenjski rodno neutralan oblik domovina. 

U himnama Italije i Turske, slično kao i u kanadskoj himni, izostavljene su žene i kćeri u korist sinova i muškaraca, s napomenom da se u turskom jeziku riječ za muškarce (men i man) može značenjski odnositi i na žene. Slično je zapravo i s našim jezikom u kojem bi se riječi men i man (ako govorimo o analizi koju je napravio Guardian) dakako mogle prevesti kao ljudi i čovjek (ne samo muškarac i muškarci) što značenjski, ne i oblikom, podrazumijeva i žene i muškarce, a osim toga u turskome jeziku zamjenica o može se odnositi na oba spola te su i grafikonu uvaženi ovi podaci.

I dok je naziv zemlje potpuno ženski, stihovi italijanske himne nisu rodno ravnopravni. 

Rodno neutralne himne uglavnom mogu biti iz tri razloga:

Prvo, u zemljama gdje se prema zemlji odnosi kao prema domovini, u ženskom obliku. Najbolji primjer je južnoafrička himna:

Bog blagoslovio Afriku/Neka joj je visoka slava/Čuj naše molitve/Bog nas blagoslovio, mi smo njena djeca

God Bless Africa/Raise high Her glory/Hear our Prayers/God bless us, we her children

Neke zemlje, kojima pripada i Srbija (Bože pravde), piše Guardian, imaju rodno neutralne himne, ali to najprije ima veze s nedostatkom riječi i rodne tematike, a ne s tim da zemlja nije više okrenuta oblicima muškoga roda. I tu se, zapravo, ne može govoriti o stvarnoj jednakosti u izboru riječi. 

Drugi slučaj je kada se himna izravno odnosi na trenutne vladare – ovisno o spolu budućih, mijenjat će se tekst. 

Treći je slučaj, poput primjera s početka teksta – maorske verzije himne Novog Zelanda, kada je jezik inherentno (urođeno) rodno neutralan. 

Jezik je često pristrasan i diskriminirajući, i to ne samo u smislu seksizma, tj. rodne diskriminacije. No, jezik se, kao i mnogi drugi aspekti društva, može razvijati. 

Tako, u Švedskoj još od '60-ih trajala je rasprava o upotrebi zamjenice hen koja je tek nedavno uključena u službeni pojmovnik Akademije Švedske, i to kao rodno neutralna zamjenica koja bi trebala zamijeniti rodno obilježene oblike hon – ona i han – on.

Ipak, izbor riječi nije samo pitanje političke korektnosti i rodne ravnopravnosti – najprije je pitanje značenja izabranih riječi.

Ako ikad budemo imali tekst himne, bilo bi lijepo ne zanemariti rodno osjetljiv jezik.