Predstavljamo strip: Zagor (VIDEO)

Zagor je talijanski strip Bonelli kuće, jedan od najpopularnijih strip-junaka na području bivše Jugoslavije. Strip su kreirali scenarist Guido Nolitta i crtač Gallieno Ferri, a prvi broj izlazi u Italiji 1961. godine. Ime Za-Gor Te-Nay na narječju Indijanaca Algonkina znači Duh sa sjekirom, što je i postalo Zagorovo često ime među Indijancima, no, nagađa se da je Nollita ime izveo iz Za-La-Mort, popularnog talijanskog nijemog filma. Prvobitno je Zagor trebao da ima ime nalik onome iz grčkih mitova, Ajax, no, Nolitta od tog imena odustaje nakon što vidi da postoji deterdžent s istim imenom.

Ko je Zagor, gospodar Darkwooda?
Zagorovo pravo ime je Patrick Wilding, sin je doseljenika irskih korijena. Kao mali prisustvovao je užasnoj tragediji, smrti svojih roditeljih, koji umiru u okrutnom napadu Salomona Kinskya i njegovih Indijanaca, a mladi Patrick se spasio bacivši se u vode rijeke Clear Water. Iz njih ga je izvukao simpatični skitnica Wandering Fitzy, koji mu uskoro postaje prijatelj i drugi otac. Uprkos godinama koje prolaze Patrick nije zaboravljao na osvetu, koju napokon ispunjava, no, ne i bez otkrivanja strašne istine o svom ocu. U svojoj osveti gubi i svoga drugog oca, Fitzya. Patrick se zakleo da će život provesti boreći se protiv nepravde, da će dijeliti pravdu ne gledajući na boju kože. Nakon susreta sa družinom lutajućih glumaca Sullivanovima, osmislio je i kostim u čijem je centru orao raširenih krila kao simbol Manitua, koji označava da je Zagor izaslanik Manitua. Nastanjuje se u močvari Mo-Hi-La (Zemlja koja drhti) u centru fiktivne šume Darkwood.

Zagor je pustolovni strip sa velikom dozom horrora i fantastike. Guido Nolitta (Guido Nolitta je, inače, pseudonim Sergia Bonellia, sina Gian Luigi Bonellija, osnivača firme Bonelli Comics i kreator Texa) je Zagora zamislio kao avanturistički strip u kojem je sve moguće. Očito je ta koncepcija pustolovnog stripa uspješna, budući da se Zagor svrstava kao drugi najuspješniji talijanski strip, odmah uz bok Texu. Postoje mnogi primjeri u kojima se vidi Nolittino iskrivljavanje činjenica, radi postizanja avanturističkog efekta. Tako Darkwood, šuma u centru Pensillvanie, ima ogroman broj lijana po kojima se Zagor savršeno kreće u najboljim manirima Tarzana, kao i živi pijesak, puške i pištolji ne pripadaju svojim historijskim periodima, Indijanci nerijetko nasjedaju na trećerazredne mađioničarske trikove… Sličnost s Tarzanom je očita i u Zagorovu kriku. Za razliku od Tarzanova Aaaaaaaa, Zagorov krik je Aaaaaaahhhhyaaaaaakkkkk! Na našim prostorima je čak bio i reklamiran kao Tarzan iz Darkwooda.

Zagorovi prijatelji i neprijatelji
Kad govorimo o sporednim likovima u Zagorovom svijetu, nužno je spomenuti nerazdvojnog Chica. Simpatični proždrljivi Meksikanac, potomak konkvistadora, sa mnogobrojnim imenima (Chico Felipe Cayetano Lopez Martinez i Gonzales) predstavlja mješavinu komičnog sidekicka i Sanča Panse. Kao i Zagor i Chico ima svoje Indijansko ime - Mali čovjek sa velikim trbuhom. U mnoge nevolje Chico upada sa svojim prijateljem skitnicom Trampyem, a od ostalih prijatelja nerazdvojnog dua vrijedi spomenuti Digging Billa, lovca na blago, Bata Battertona, šeprtljavog detektiva, kapetana Fishlega i njegovu posadu sa kitolovca Golden Baby, Barona Ikarovo pero, koji mašta o pronalaženju prave letjelice, trapere Doca Lestera i Rochasa, poglavicu Mohawka i Zagorovog krvnog brata - Tonku...

Zagorova galerija zlikovaca je raznolika, no, u prvom redu vrijedi izdvojiti profesora Hellingena, izumitelja divovskog robota Titana, bojevih glava, čovjeka koji je uspio kontaktirati vanzemaljce Akronijane i pobijediti samu smrt. Tu su još i vampir Baron Bela Rakosi i keltski druid Kandrax, razbojnici Timber Bill, Jednooki Jack, Kralj orlova…

Zagorov status u zemljama bivše Jugoslavije

Zagor je ogromnu popularnost doživio u bivšoj Jugoslaviji, dosegavši kultni status. Nerijetko se Zagor spominjao u pjesmama ovdašnjih izvođača. Na ovim prostorima je čak snimljen i film Zagor: Poglavica bez plemena u srpskoj produkciji, no, to nije jedini Zagor film. U '70-im godinama prošlog stoljeća snimljena su, navodno, čak tri u Turskoj. Nažalost, ti su filmovi teški za pronaći, moguće je naći samo neke fotografije, poput donje. U periodu od nekih 44 godina izdavanja Zagor je doživio 925 izdatih primjeraka, u raznim edicijama i od strane raznih izdavača. Ta neupitna popularnost ne jenjava ni danas.