Pod najvećim stresom su mlade žene

Najpoznatija bolest današnjice zvana stres važno je obilježje modernih vremena, naročito 21. vijeka. U trenutnoj društvenoj klimi koja je obilježena ekonomskom krizom, nezaposlenošću i manjkom vizije za bolje i sretnije sutra, stres postaje čovjekov 'najbolji (ne)prijatelj'.

Smatra se da je stres stanje u kojem se osoba nalazi kada smatra da su očekivanja u njenom životu iznad mogućnosti koje ima na raspolaganju. Stres je poruka, upućena nama sâmima, da je vrijeme da nešto promijenimo. Ta težnja za savršenstvom, ljubavlju i ljepotom, umjesto da nas inspirira, postepeno se pretvara u negativnu percepciju sebe i svijeta.

Ravnoteža biva narušena i često za posljedicu ima brojne zdravstvene probleme, fiziološke i psihološke naravi. Prema Američkom institutu za stres, do 90% svih problema sa zdravljem povezano je sa stresom.

Nedavno objavljeni rezultati istraživanja koje je britansko Udruženje za upravljanje stresom provelo na 2000 ispitanika potvrdili su da su žene osjetljivije na stres od muškaraca, ali i ukazali na kritičnu dob, piše Libela.

Naime, pod najvećim stresom su žene u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima. U toj dobi, žene se pokušavaju dokazati u poslovnoj sferi, kod kuće se brinu za djecu te plaćaju račune i kredite. Pod pritiskom da zadovolje sva očekivanja, žene uranjaju u stres, osjećajući tjeskobu češće od 5 puta sedmično. Četvrtina žena se osjeća preopterećeno i do 8 puta sedmično.

Uzroci stresa su slični kod oba spola, ali žene se više brinu oko kućnih poslova i odnosa, a muškarci se više žale na predugo radno vrijeme i gužve u saobraćaju. Muškarci i žene imaju različite strategije za nošenje sa stresom, što često može biti uzrok napetosti u partnerskom odnosu.

Nezaposlenost, strah od gubitka posla i problemi financijske prirode  samo su neki od rizičnih faktora koji mogu izazvati psihičko oboljenje.

Muškarci se više liječe od poremećaja uzrokovanih alkoholom ili posttraumatskog stresnog poremećaja, a žene češće od depresije. Procjenjuje se da ¼ stanovnika Zemlje u toku svog života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja. Prema predviđanjima, do 2020. godine depresija će postati druga po redu na listi vodećih bolesti.