Ozbiljno upozorenje: Pandemije bi mogle ubiti do 12 puta više ljudi do 2050. godine
Patogeni koji su nekad bili ograničeni na izolirane populacije životinja pokrenuli su smrtonosne epidemije eksponencijalnom brzinom tokom proteklih pola stoljeća, prema novom istraživanju, postavljajući trend koji će vjerojatno samo pogoršati u narednim godinama.
Prema analizi historijskih podataka firme Ginkgo Bioworks, epidemije koje počinju od četiri razorna virusa s životinjskim domaćinima porasle su gotovo 5 posto godišnje između 1963. i 2019., pri čemu su smrti skakale godišnje za nevjerovatnih 8,7 posto.
Ovim tempom, istraživači predviđaju da bismo mogli očekivati da će ukupan broj smrtnih slučajeva od samo ovih četiri bolesti biti barem 12 puta veći 2050. nego što su pokazali podaci za 2020.
Intervju | Adelisa Saračević, mezzosopranistica: "Lik Grubače je bio motivacija za pripremu opere"
Većina modernih viralnih epidemija ima svoje korijene u populacijama divljih ili domaćih životinja koje nose patogene s malo ili nikakvih štetnih učinaka na same sebe, prenoseći ih tiho iz generacije u generaciju.
Ako se virus razvije u sposobnost proboja u ljudsko tijelo, svaki susret između nas i životinjskog domaćina pruža priliku za zoonotski prijenos - invaziju patogenih pionira koji prouzrokuju kaos dok se ubacuju u našu populaciju.
Najsmrtonosniji virusi na svijetu stižu u Europu: Evo kako se prenose
Ljudska aktivnost dramatično je povećala vjerovatnost tih početnih susreta, primjerice prodorom dublje u divlje habitate ili prisiljavanjem premještanja populacija zbog masovnog gubitka staništa i klimatskih promjena. Iako se ovo razumije, malo se zna o stvarnoj učestalosti zoonotskih prijenosa tokom vremena, što čini dugoročnu procjenu izazovnom.
S pristupom opsežnoj bazi podataka o epidemijama zaraznih bolesti, Ginkgo Bioworks bio je u izvrsnom položaju za ispitivanje broja i ozbiljnosti zoonotskih izbijanja prijavljenih od strane Svjetske zdravstvene organizacije u nedavnoj historiji, piše Science Alert.
Isključujući nedavnu pandemiju COVID-19 (zbog njezine ogromne destrukcije) i potencijalno endemične bolesti koje su se mogle uspostaviti u ljudskim populacijama, istraživači su se odlučili za nekoliko virusa prenesenih s životinja; SARS koronavirus 1, filovirusi poput ebole, virus Machupo (koji uzrokuje bolivijsku hemoragijsku groznicu) i virus Nipah.
Istraživačima je ostalo 75 događaja koji su se prelili u ljudske populacije iz divljih domaćina u 24 zemlje. Praćenjem njihovog pojavljivanja i korištenjem broja smrti kao vodiča za ozbiljnost svakog izbijanja, filovirusi su bili daleko najsmrtonosniji, s više od 15.700 smrtnih slučajeva u 40 izbijanja prijavljenih tokom proučavanog razdoblja.
U usporedbi, SARS-CoV-1 odnio je samo 922 života, iako je to bilo tokom samo dva izbijanja između 2002. i 2004. godine. Virus Machupo i Nipah zajedno su odgovarali za 529 smrtnih slučajeva u 33 izbijanja.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava: 'Svijet nije spreman na nove viruse'
Iako se događaji čine fragmentiranim i raspršenima kroz decenije, istraživači tvrde da epidemije nisu rezultat slučajnih aktivnosti, noseći znakove trenda koji izgleda da raste.
"Ako se trend koji promatramo u ovom istraživanju nastavi, očekivali bismo da ovi patogeni izazivaju četiri puta više prijenosa i 12 puta više smrtnih slučajeva u 2050. godini u usporedbi s 2020. godinom", piše tim u svom izvještaju.
Ova brojka čak ne uzima u obzir monumentalne primjere poput COVID-19, stavljanjem takvih procjena na konzervativnu stranu.
Ako nam je smrtonosna pandemija pokazala išta, to je da su vlade sposobne financirati programe nadzora i praćenja kad se suoče s rastućim brojem smrtnih slučajeva.
Znajući da bi te statistike mogle porasti za cijeli niz epidemija u budućnosti, možda je vrijeme da proširimo infrastrukturu i tehnologiju kako bismo bolje nadzirali divlje fronte virusa životinja.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.