NOarhiv – digitalizacija ideja

U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 17. aprila će biti otvorena izložba NOarhiv, koja će sadržati radove tridesetak konceptualnih i neoavangardnih umetnika iz regiona, iz zbirke MSU, ali i iz zbirki partnerskih muzeja iz Ljubljane, Novog Sada i Varšave.

Izložba je dio projekta Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi, čiju okosnicu čine zbirke i dokumentacija partnerskih institucija iz četiri grada.

Izložba obuhvata radove i publikacije Marine Abramović, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Włodzimierza Borowskog, Vlaste Delimar, Nuše i Sreča Dragan, Čedomira Drče, Grupe Bosch + Bosch, Grupe Kod, Grupe OHO, Grupe šestorice autora,Vladimira Gudca, Ivana Ladislava Galete, Sanje Iveković, Željka Jermana, Tadeusza Kantora, Eustachya Kossakowskog, Edwarda Kraśinskog, Ratomira Kulića, Vlade Marteka, Slavka Matkovića, Ivana Picelja, Porodice bistrih potoka, Bogdanke Poznanović, Mladena Stilinovića, Josipa Stošića, Balinta Szombathya, Darka Šimičića i Slobodana Tišme.

Izložba se sastoji od deset tematskih cjelina koje nastoje da argumentuju razloge za izvedbu javno dostupnih, digitalnih verzija umjetničkih radova, intervencija, časopisa, publikacija i dokumentacije: Autorstvo i autorska prava, Original i kopija, Program i serija, Diseminacija, Protiv i bez publike, Ovde i sada, Događaj i njegov trag, Kako izbaciti dokumentarno iz dokumentacije, Subverzije i Nakon kraja.

Projekat Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi inicirao je Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a okuplja i Muzej savremene umetnosti Vojvodine (MSUV), Modernu galeriju u Ljubljani i Muzej moderne umjetnosti u Varšavi. Kustoskinja izložbe je voditeljka biblioteke MSU Zagreb Jasna Jakšić.

Centralni dio projekta je internet baza podataka u kojoj je okupljena i predstavljena digitalizovana građa iz zbirki, arhiva i biblioteka partnerskih muzeja, kao i privatnih arhiva. Riječ je o uglavnom nekonvencionalnim umjetničkim radovima i publikacijama, koji su u vrijeme nastanka, od 60-ih do 80-ih godina 20. vijeka, nastojali da djeluju izvan muzejskih postava i zatvorenosti staklenih vitrina. Danas njihova rijetkost i krhkost traži posebnu zaštitu, koja je uglavnom u suprotnosti s načelima koja su dovela do nastanka.

Izložba NOarhiv u MSU Zagreb biće otvorena do 13. maja.