Naučnici zbunjeni: Teleskop James Webb otkrio misteriozne crvene tačke u svemiru

Misteriozne crvene tačke koje je snimio svemirski teleskop James Webb zbunile su naučnike, a neki sugerišu da bi to mogle biti gigantske zvijezde iz perioda nastanka univerzuma.

"Ovo je prvi put u mojoj karijeri da proučavam objekat kod kojeg zaista ne razumijemo zašto izgleda onako kako izgleda", rekla je za CNN Jenny Greene, profesorica astrofizičkih nauka na Univerzitetu Princeton. "Mislim da je potpuno u redu ovo nazvati misterijom."

Misteriozne svemirske tačkice su se prvi put počele pojavljivati ​​u podacima koje je snimio svemirski teleskop James Webb kada je počeo skenirati kosmos prije četiri godine. Naučnici su primijetili da su tačkice bile sveprisutne u ranom svemiru - u prve dvije milijarde godina nakon Velikog praska - ali njihov identitet je ostao misterija, izvijestio je BBC-jev časopis Sky At Night.

Teorije

U početku su teoretizirali da bi to mogle biti masivne galaksije koje pokreću crne rupe koje akumuliraju materiju. Međutim, u ovoj teoriji postojale su neke "rupe", naime, tačke su izgledale manje nego što se očekivalo za tipičnu galaksiju i nisu pokazivale jasnu rendgensku emisiju tipičnu za aktivno hranjenje crnih rupa, javio je LiveScience.

Iako naučnici i dalje misle da bi ih mogli pokretati ovi gigantski kosmički vrtlozi, moglo bi postojati drugo objašnjenje, poput "neke vrste umiruće vrlo masivne zvijezde", prema Greeneu. U radu objavljenom prošlog mjeseca u The Astrophysical Journal, Devesh Nandal i Avi Loeb iz Harvard and Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA) predložili su da bi crvene tačke mogle biti supermasivne zvijezde.

Rasteći do milion puta veće mase od Sunca, ove primordijalne svijetle tačke formirale su se uglavnom od vodonika i helija u ranom dijelu Univerzuma, a transformirale su se u supermasivne crne rupe kada su umrle. Jorryt Matthee, austrijski astrofizičar koji je skovao termin "crvena tačka", vjeruje da bi ove misteriozne tačke "mogle biti neka vrsta karike koja nedostaje".

"Znamo da galaksije, poput našeg Mliječnog puta, imaju supermasivne crne rupe u svom centru, i iako je to vrlo uobičajeno, u osnovi je misterija kako su se ove supermasivne crne rupe formirale", rekao je. "Ove male crvene tačke (LRD - little red dot) bi zapravo mogli biti faza rođenja i to možda možemo prvi put posmatrati."

Proboj u kosmičkoj avanturi dogodio se 2023. godine, kada je tim istraživača predvođen Annom de Graaff, Clayovom stipendisticom u Harvard-Smithsonian centru za astrofiziku, koristio Webb teleskop za analizu hiljada crvenih i sjajnih objekata tokom 60 sati. Oni su pronašli novi objekt nazvan Litica, koji je, čini se, opovrgao ranije teorije da su tačke ili obična galaksija ili crna rupa obavijena prašinom.

Kvazi-zvijezde

Litica je dobila ime po oštrom prelazu svog svjetlosnog spektra iz slabog ultraljubičastog u jarko crveno zračenje, što je uzrokovano "vrlo gustim vodonikom koji je donekle tople temperature", pojasnio je de Graaff. To znači da su LRD-ovi grimizni jer svjetlost apsorbira plin koji okružuje centralni motor, a ne zbog kosmičke prašine kako se ranije mislilo. Vjeruje se da je ovaj centralni motor crna rupa. Ako je to istina, ovo bi bio fenomen koji "nikada prije nije primijećen", prema de Graaffu.

Neki naučnici su ih uporedili sa kvazi-zvijezdama, teorijskim objektima koje pokreće crna rupa, a koji svjetle zbog oblaka plina koji ih okružuje. Međutim, drugi su pozvali na oprez zbog prebrzog označavanja ovih tačaka kvazi-zvijezdama, jer bi to sugeriralo da su neki hibrid zvijezde i crne rupe. 

"Moguće je da su LRD kvazi-zvijezde, ali mišljenja sam da još nismo u potpunosti isključili druge scenarije", rekao je Matthee. "Definitivno bih volio da je ovo istina, jer bi to impliciralo da smo otkrili novu vrstu astrofizičkih fenomena koji premošćuju zvijezde i supermasivne crne rupe, ali po mom mišljenju je prerano za reći."