Kumrovec: Jožekovo rodno selo, 35 godina nakon Tita (FOTO)

U ne tako davna vremena nije postojao građanin Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji bar jednom u životu nije posjetio Kumrovec, malo zagorsko selo na obali rječice Sutle. 

Pioniri, omladinci, samoupravljači, seljaci, radni ljudi, poštena inteligencija, istaknuti članovi Saveza komunista, pa sve do državnika najvišeg ranga poput predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Richarda Nixona... svi su hodočastili u Kumrovec. U tom seocetu, naime, rođen je Josip Broz Tito, jedan od najvećih državnika 20. stoljeća. 

Mali Joža rodio se 7. maja 1892. kao sedmi od petnaestero djece, od majke Marije i oca Franje, zagorskog težaka. Ovdje je završio četverogodišnju pučku školu, te nakon dvogodišnjeg težačenja u polju, otisnuo se u svijet. Iz ovog kraja koji se nalazi na današnjoj granici između Hrvatske i Slovenije, potječe i specifični meki naglasak kojim je Tito govorio do kraja svog državničkog života - umro je 4. maja 1980. 

U svojim sjećanjima Tito bi rado izdvajao ono kako je na tavanu porodične hižice, uz svjetlost koja je dolazila s malog okna, čitao Marxa. A kolektivna imaginacija iz vremena socijalističke Jugoslavije zamišljala je malog Jožu kao posebnog dječaka, pjevajući: 

"Kad su Tita Jožek zvali, je li i on, majko, plak'o, k'o svi drugi hlapci mali? Je l' trpao prst u usta, biješe li ga strah od mraka, od groma, od daždevnjaka?"

Tito i dalje živi u Kumrovcu

Tri i pol decenije nakon njegove smrti, duh nekadašnjeg predsjednika nekadašnje države i dalje dominira Kumrovcem. 

Njegova rodna kuća danas je dio muzejskog kompleksa "Staro selo". Protežući se na desetke sličnih hižica, štala, radionica i drugih objekata, ovaj muzej dočarava seoski život na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. 

Titova kuća u jednom je dijelu sačuvala originalno pokućstvo, među kojem posebno mjesto pripada kolijevci u kojoj je svoje prve snove, vjerovatno, sanjao i Tito. U najvećoj prostoriji kuće izloženo je nekoliko eksponata, između ostalih i bista Josipa Broza Tita u bijelom mermeru, rad poznatog kipara Antuna Augustinčića, što ju je iz svojih ureda nedavno "izbacila" novoizabrana predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. 

Osim Titove kuće, u ostalim objektima rekonstruirani su stari zanati i način života. Tako možemo vidjeti kako su se nekada izrađivali odjeća i drugi upotrebni predmeti od konoplje, koja se masovno uzgajala u ovim krajevima. Tu je i licitarski zanat - umijeće pečenja i ukrašavanja medenjaka i pravljenja tzv. licitarskih srdaca. Možete uživo vidjeti i kako se ukrašavaju igračke i instrumenti od drveta, što je zanat koji je dobio i zaštitu UNESCO-a, kako se izrađuju češljevi i dugmat od životinjskih rogova, ili košare od šiblja.  

Ipak, Titov duh najdominantniji je u ovom muzeju, pa tako socijalistička ikonografija, titovi potpisi, fotografije i zvijezde petokrake preovladavaju među suvenirma koji se dobro prodaju.   

Ovaj muzej dnevno posjeti na stotine turista iz svih krajeva bivše Jugoslavije i svijeta, čuvajući, makar na simboličnoj ravni, tekovine bratstva i jedinstva, kao zjenicu oka svoga.