Koji su motivi povlačenja Kusturice i Ćosića?

Samoinicijativno povlačenje iz javnog života Emira Kusturice, a potom i Dobrice Ćosića, dvojice zagovornika tvrde nacionalne opcije i retrogradih rješenja za pitanje Kosova, u javnosti je stvorilo nedoumice o motivima njihovih odluka. Uprkos obrazloženjima koja su ponudili, stiče se utisak da bi jedan od uzroka moglo biti očigledno nesaglasje sadašnje političke elite u Srbiji sa stavovima koje Kusturica i Ćosić zastupaju, piše Avaz.ba.

Poslije Emira Kusturice, reditelja koji je nedavno objelodanio svoju odluku o povlačenju iz javnosti s obrazloženjem da je 'medijski mrtav čovjek' isti potez povukao je akademik i po mnogo čemu kontraverzni književnik Dobrica Ćosić koga zagovornici nacionalne struje već decenijama označavaju kao nesporan autoritet.

Svoje povlačenje Ćosić je u intervjuu jednom listu objasnio bolešću, zahvalivši se tom prilikom svima koji ga smatraju 'ocem nacije'.

Riječ je o dvojici intelektualaca poznatih po svojim oštrim nacionalnim stavovima, a sam Ćosić označavan je i kao autor ideologije Velike Srbije koju je tokom svoje vladavine zloupotrebljavao Slobodan Milošević.

Takve odluke ljudi, čiji se uticaj u javnosti ocjenjuje kao značajan, antropološkinja Svetlana Slapšak povezuje sa djelimičnom promjenom političke klime u Srbiji.

"Mišljenje ove dvojice će se očuvati pa će čekati novu promjenu vlasti. Povući će se u svoje institucije, u svoje nikad dotaknute, uvijek očuvane privilegije. U svoju mrežu, ako hoćete mita korupcije i intelektualne korupcije, svega toga što je u Srbiji postavljeno na noge već 30 godina i nikada nije dodirnuto. Dakle i oni će iz tih svojih udobnih i toplih rupa vjerovatno i dalje prundati o ponečemu i vjerovatno sprečavati neke druge posebno mlađe da se pojave na toj sceni i da je malo protresu”, kaže Svetlana Slapšak.

Mijenjanje stavova

Poslednji put, Dobrica Ćosić je pažnju javnosti skrenuo na sebe kada je srpske studente iz inostranstva javno pozvao da pomognu preporod Srbije, što je izazvalo kritike dijela javnosti, dok je Kusturica prije povlačenja, osim promocije svoje nove knjige, intervjue dao za nekoliko medija.

S obzirom na to da su i tada, prema uvjerenju pisca i nekadašnjeg izdavača Ćosićevih djela Vidosava Stevanovića, pogrešnim informacijama o temama širokog društveno-političkog značaja stvarali lošu atmosferu, njihovo povlačenje ako ispune obećanje, moglo bi stvoriti mnogo zdraviju klimu.

"Od kad ja pamtim i Kusturica i Dobrica su neprekidno mijenjali svoje stavove. Čas su za ovo, onda su sutra protiv toga, pozivaju se na ono što nisu rekli, ne priznaju ono što su rekli. Cijela njihova priča je priča dvojice magnetofona. Oni samo ponavljaju ono što im se kaže da kažu. Prema tome, ne vidim da oni bilo šta mijenjaju i da će se ti politički stavovi nešto bitno mijenjati što će se oni mijenjati. Prosto ovaj svijet mora uvidjeti da je ta politika koja se vodi posljednjih 25 godina potpuno jedan bezizlaz, da je to ćorsokak i da se to mora promijeniti", objašnjava Stevanović.

Da li su ovime Kusturica i Ćosić platili cijenu tvrdoglavog zalaganja i promocije politike o najvažnijim nacionalnim pitanjima, od koje su se, kako sada stvari stoje, distancirale i aktuelne vlasti?

Dramaturg Nenad Prokić uvjeren je da se dogodio neočekivani veleobrt u kom je većina vatrenih pobornika njihovih stavova poznatom dvojcu okrenula leđa, što ih je prilično dezorijentisalo. Time je definitivno potvrđeno da je politika koju su pomovisali doživjela krah, uveren je Prokić.

"Druga Srbija koja se 20-tak godina protivila takvoj vrsti politike je ogrezla u lopovluku, a prva Srbija koja je njima bila mnogo bliža je baš takvim idejama okrenula leđa i pokušava sebe da transformiše u pravcu koji je potpuno suprotan od politike koju je vodila. Tako da na određeni način ljudi koji su sve to zaprljali se iskupljuju time što se sada mijenjaju. Njih dvojica očigledno ne mogu da podnesu takav obrt događaja i na jedan dječji, uvredljiv način se povlače iz javnog života. To jeste teatralno, ne znam i da li bi trebalo da im vjerujemo, ali u svakom slučaju svaki pojedinac ima pravo na tako nešto", zaključuje Nenad Prokić.