Knjige su skupe, a čitanje nije popularno

Istraživanje koje su naručila udruženja knjižara i izdavača u Hrvatskoj (Knjižni blok i Zajednica nakladnika) pokazala je poražavajuće podatke o čitanju knjiga u Hrvatskoj, ali i cjelokupnom regionu.

Prema riječima Nevena Antičevića iz Zajednice nakladnika, rezultati istraživanja predstavljaju poziv na uzbunu, a govore da društvo ne obraća pažnju na čitanje, iako je ono ključno važno za kulturu, jezik i naciju, dodavši i da je sistem školske lektire zastario i demotivirajući.

Prema podacima istraživanja, Hrvati čitaju manje od svjetskog prosjeka, odnosno 40 posto populacije pročita jednu knjigu mjesečno. To je još uvijek bolje od Srbije, gdje prema statistici jednu knjigu mjesečno pročita 39 posto stanovništva, dok više čitaju Makedonci, njih 45 posto, Poljaci, 57 posto, Španjolci, 68 posto. Prema sličnim istraživanjima, najviše čitaju Nijemci, njih 73 posto, Italijani, 71 posto i Amerikanci, 68 posto.

Generacije odrastaju bez knjiga 

Više od polovine Hrvata, njih 51 posto, izjavilo je da ne kupuje knjige jer im ne trebaju i ne zanimaju ih, dok je petina kao razlog za to navela nedostatak novca. Deset posto je reklo da pozajmljuje knjige iz biblioteka, pa je 67 posto izjavilo da bi više kupovalo knjige da su jeftinije, dok je čak 53 posto ispitanika reklo da ih ništa ne bi navelo da kupe knjigu.

Prosječna cijena posljednje kupljene knjige među Hrvatima je 80 kuna, što je manje nego 2005. kada je u sličnom istraživanju taj iznos bio 108 kuna.

Istraživanje je još pokazalo i da e-knjige nisu u potpunosti zaživjele na prostoru Hrvatske: samo 2 posto ispitanih pokazalo je interesovanje za kupovinu e-knjiga, dok 10 posto njih želi čitati e-knjige.

Istraživanje je provedeno uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i Hrvatske privredne komore.