Khannea Suntzu: Pokorila inhibicije, otvorila tabue

Khannea Suntzu je konceptualna umjetnica, nezavisni blogger, futurista i interrodni transhumanista. Postala je poznata nakon niza tekstova o virtuelnoj prostituciji, čime se bavila u poznatom Internet servisu Second Life. Khannea je jedna od učesnica SHARE konferencije koja se održava od 26. do 28. aprila u Beogradu. 

Razgovarao: Zdenko Voloder, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Za sebe kažete da ste interrodni transhumanista. Šta to zapravo znači?

Khannea Suntzu: Transhumanizam je karakteristična ideologija koja smatra da čovječanstvo može promijeniti svoju osnovnu prirodu. "Filmski" način na koji bi to mogli opisati je u vidu raznih umjetnih udova i čula, augmentacije mozga, stvaranja sučelja između ljudskog uma i mašine i, dakako, korištenja biogerontološke medicine da se produlji život osobe. Postoje i drugi, mnogo manje očiti načini na koji pojedinci, cijela vrsta i svijet mogu izmijeniti svoj izgled, pa tako svijet u kojem živimo ja mogu lako nazvati "transhumanističkim". Sebe bih mogla nazvati "bi-rodnom" osobom - željela bih imati posve funkcionalno žensko tijelo, ali bi i dalje imala veliku želju za ostvarenjem veze sa ženom. To posve objašnjava koncept transhumanizma. U savršenom svijetu izmišljene tehnomagije i fantasya ja ne bi bila ova osoba osrednjeg izgleda, bila bi jako atraktivno i ženstveno biće. To je jedan od razloga moje opsesivno - kompulzivne opsesije sa Sukubima; feminiziranim seksualnim predatorskim bićima koja se hrane životnom energijom svojih žrtava.  

Uprkos tome što mnogi ljudi ove ideje gledaju sa predrasudama i strahom nije mi namjera da si zabranjujem svoje strasti, fantazije i najintimnije želje. Ne vjerujem da će moj život biti išta drukčiji od generacija koje su živjele prije mene - vjerovatno ću obavljati nuždu u pelenama kao milijarde ljudi prije mene, ali tko zna? Možda će tehnologija toliko uznapredovati da ću se moći pomladiti ili živjeti stoljećima. Pogledajte samo kako smo napredovali u posljednjih 40 godina, a samo zamislite u kakvom ćemo čudnom svijetu živjeti idućih pola stoljeća. Tko zna, možda ću i dalje biti tu idućih nekoliko stoljeća! Ako uspijem u tome, pozivam sviju da me potraže! Bit ću jako ugodno društvo tada. :) 

To bi bio moj lični pogled na transhumanizam. Volim sukube, volim priču o Adamovoj prvoj ženi Lilith i volim istraživati sva zadovoljstva koja mi ovaj svijet nudi i koja mi može ponuditi. I da, Lilith je bila jako buntovna i feministički orijentisana žena, a to sam ja - buntovna i feministički orijentisana. 

Radiosarajevo.ba: Transhumanizam je i tema na Vašem blogu. Francis Fukuyama ga je nazvao "najopasnijom idejom na svijetu". Koji je Vaš stav o transhumanizmu? Šta Vas je fasciniralo u toj ideji?

Khannea Suntzu: Francis Fukuyama je sjedio na času etike kod George W. Busha, nekadašnjeg američkog predsjednika kojeg toliko volimo i cijenimo. Fukuyama se nalazi na listi najvećih neokonzervatica u protekloj dekadi. Kad je postalo jasno da će ova politička pozicija koštati dragog Francisa akademskog kredibiliteta (i možda dovesti i do optužbi zbog podržavanja niza genocidno - intervenirajućih politika SAD-a) brzo se odrekao svojih izjava na temu neokonzervatizma, a vjerujem i da je omekšao svoje prvobitne stavove na o transhumanizmu. Francis je prvenstveno ideolog ideja kapitalizma i slobodnog tržišta. Početkom 90-ih godina je smatrao da je razvoj društva kulminirao u demokratiji i slobodnom tržištu i da je ljudska društvena avantura "gotova". Ta se ideja pokazala suludom u posljednjoj dekadi. Prisustvujemo američkom društvu koje mahnito rastavlja demokratska prava. SAD se pretvara u feudalno - korporativnu državu pred našim očima, što je jedini mogući završetak u predatorskom globaliziranom svijetu. 

Tako da se slažem - transhumanistički ideali su velika prijetnja za ustanovljeni korporativni status quo. Pentagon, kao i sve velike firme koje zagovaraju zakone koji ograničavaju slobodu (poput SOPA/PIPA, ACTA i CISPA) shvataju da su ključni napretci, među kojima prednjači Internet, postali velika prijetnja za korporativni profit. Očekujem mnoge slične pokušaje koji će tehnološke napretke vratiti "u kutiju" i učiniti sav progres "marketabilnim". Drugim riječim - korporacije zarađuju iz progresa koji kontrolišu i zabranjuju tehnologiju koju ne mogu kontrolisati. 

Ulazimo u opasan svijet. "Transhumanizam" nije pokret s margine. Čak ni transhumanistička subkultura deset puta veća nego što je sada ne bi ubrzala tehnološki proces. Zbog toga, pokret transhumanizma ne vidim ništa drugo kao kombinaciju fanova znanstvene fikcije, tehnoloških cheerleadera i ljudi s idejama za budućnost. Tehnološki napredak će se desiti i bez transhumanizma, ali ono što će transhumanisti uraditi je doći do ideja. Mnogi od nas završe u vladinim savjetodavnim tijelima ili znanstvenim zajednicama - ne zato što mi kontrolišemo takve stvari (Kamo sreće!) nego zato što vladini birokrati i vlasnici korporacija ne shvataju prirodu eksponencijalnih tehnoloških promjena. 

Radiosarajevo.ba: Nalazite se u dugoj borbi da promijenite svoje pravo ime u Khannea Suntzu i Vaš pol u metapol. Koji je trenutni status tih procesa? Šta vas je nagnalo na to? 

Neću ulaziti u detalje, ali dovoljno je reći da je moja mladost bila jako traumatična. Oboje mojih roditelja su bili osobe s posebnim potrebama. Moj otac je bio sitni kriminalac i alkoholičar, dok je moja majka bila prostitutka sklona histeriji. Ovdje govorim o stvarnom životu. Bili su jako priglupa i manjkava ljudska bića. Moja majka je bila brižna, ali je bila i jako tjeskobna žena koja nikad nije znala šta ja to zapravo radim. 

Za mene - moje rođenje, moji geni, moj život, moja mladost, moje obrazovanje - su bili posve pogrešni. Te greške u mom ranom životu su me razljutile i dovele do tog da ne želim imati ikakve veze s tim. Istina, to me je sve oformilo kao osobu, ali me nikad nije prestalo otuđivati. Šta možete uraditi? Odlučila sam da se "odvojim" od sveg tog u čemu sam odrasla i jedini način kako to mogu uraditi je da postanem što je moguće drukčija. Uzimam osnove koje su mi roditelji dali (prostitucija, jake emocije, mračne teme, teške strane života), ali ih posve izvrćem i pretvaram, čime ih nadmašujem. 

Za osobe koje su proživjele slične traume i otuđenja ovo neće biti nepoznato. To je način na koji svojoj nesavršenosti dajete integrirano mjesto u vašem umu, što vam omogućava da nastavite sa svojim životom.

Radiosarajevo.ba: Aktivni ste u Second Life već više od šest godina. Šta je to što vas je privuklo Second Lifeu?

Khannea Suntzu: Trenutno nisam aktivna. Sigurna sam da ću se vratiti tamo, ali me u ovom momentu ne zanima. Godinama sam bila posve opčinjena tim jedinstvenim online okruženjem. Za mene je Second Life sjajno mjesto. 

Da je Linden Lab, kompanija koja upravlja tim okruženjem, imala viziju i znanje doživjela bi rast koji je Facebook imao, stekli bi ogromno bogatstvo i svi bi živjeli u Second Lifeu. Na žalost, Linden Lab mi se doima kao jako nesposobna kompanija. Facebook ima skoro milijardu korisnika i postao je globalno jaka politička snaga, dok Second Life ima oko 21 milion korisnika, od kojih se jako mali broj zadrži tu. Da su napravili prave odluke, imali bi deset puta veći udio na tržištu. Opet, Second Life će tu biti godinama, ali mislim da nikad neće postati "masovno tržište". Trenutno je to samo okruženje za dizajnere videoigara, usamljene ljude, seksualne perverznjake, starije osobe, političke radikale... I dalje ima potencijal, ali je zaglavljeno u blatu. Možda bi Google trebao kupiti Second Life i ugraditi ga u Google Earth? To je zanimljiva ideja!

Second Life je virtualni svijet kojeg je razvio Linden Lab. Ima više od 21 milion redovnih korisnika, što ga čini jednim od najvećih Internet servisa na svijetu. 

Razlog zašto me je Second Life tako privukao je zato što je uistinu vrsta magije. Vidjela sam rođenje Interneta u 80-im godinama, World Wide Web u 90-im godinama, bila sam oduševljena telefonima i televizijom u boji u svojoj mladosti. Za mene je ideja u kojoj mogu voditi smislen razgovor s nekim s druge strane planeta sa mojom kreativnošću i strašću jako zanimljiva. I dalje se mogu radosno smješkati kad se sjetim tih čuda, čak i nakon svih ovih godina. 

Radiosarajevo.ba: Kakav je utjecaj Second Life ostvario na Vas? Da li smatrate da tehnološki proizvodi te vrste mogu imati loš utjecaj na ljude?

Khannea Suntzu: Vidjela sam mračnu stranu života kad sam bila jako mlada. Oba moja roditelja su bila jako seksualno aktivni i vidjela sam neke stvari koje dijete nikada ne bi trebalo vidjeti. Vidjela sam ih i ispostavilo se da i ja imam svoje izopačenosti. Mogu čak reći da je Second Life na mene djelovao kao vrsta psihoterapije. 

U stvarnom svijetu sam provela mnoge godine pretjerano oprezna, izdvojena od društva, nerijetko sam bila jako agresivna i više nego cinična. To je dovelo do deset godina dugog braka ispunjenog kontradiktornim ekstremima. Moja žena je bila jedna od onih emo goth osoba i, u osnovi, kopija moje majke. Koja drama. Početkom prošlog stoljeća sam shvatila da ne mogu živjeti sa tim nedosljednostima u svom identitetu. Počela sam istraživati niz fundamentalnih egzistencijalnih sloboda u Second Lifeu. Tu sam pokorila niz inhibicija, otvorila mnogo tabua i odlučila tko ne želim biti, a tko želim biti. 

To me učinilo sretnijim i produktivnijim ljudskim bićem. Tako da je Second Life i sve što se tamo dešava najbolje gledati kao usporeni grupni san; ultimativni dijeljeni globalni podsvjesni prostor uma gdje imamo slobodu prikazati i testirati niz jako jednostavnih abstrakcija stvarnosti. Opet, potrebno je biti znatiželjno i razigrano ljudsko biće kako bi tamo živjeli i ne mogu dočekati verziju tog virtualnog svemira koje će biti bez bugova, deset puta veće i bolje dizajnirano.

A to je u osnovi transhumanistička misao. Transhumanisti su strastveni i iskreni ljudi koji vide sjajne mogućnosti nadolazećih tehnologija i ne mogu dočekati da vide šta je iduće. Rješavamo se zbrke prošlosti i žudimo za budučnošću s novim oruđima i slobodama koje će nas učiniti večim ljudima nego što uistinu jesmo. 

Iako to nije opasno samo po sebi, vjerujem da je to jako opasno za mnoge ljude koji imaju drukčiju ideju gdje ovaj svijet treba ide. 

Radiosarajevo.ba: Hvala Vam na izdvojenom vremenu.

Vezano: Isak Gerson: Kopiranje je sveto. Informacija je sveta. 

Prijetnje ekstremista zbog gostovanja autora s Kosova

Aubrey de Grey: Blizu smo pobjede nad starenjem 

Google, Vimeo i EFF na SHARE konferenciji

Nova elektronska imena na SHARE konferenciji

Još dva dana do kraja konkursa za SHARE

Savremena elektronska muzika na SHARE konferenciji

Besplatno na SHARE kroz konkurse i akcije

SHARE - konferencija o Internetu i aktivizmu