Jedan od kreatora ChatGPT-ja raskrinkava AI mitove: 'Ove poslove neće nikad zamijeniti'

Stručnjak za umjetnu inteligenciju, AI futurist, konsultant i bivši voditelj Go-To-Marketa u OpenAI-ju - to su samo neke od titula Zacka Kassa, jednog od vodećih globalnih stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI).

Proveo je 14 godina u firmama kao što su Figure Eight, Lilt i OpenAI, a u posljednjoj je strateški osmišljavao jednu od najvećih inovacija posljednjih desetljeća - ChatGPT.

Danas razvija AI strategije najvećih kompanija, poput Coca-Cole, Boeinga, ali i centra moći SAD-a, Bijele kuće, te se u globalnoj tehnološkoj zajednici smatra jednim od najupućenijih ljudi u razvoj umjetne inteligencije.

Kako AI redefinira temelje poslovanja i društva, kakve trendove možemo očekivati, na kojim vještinama trebamo raditi, ali i gdje su najveće prilike za Hrvatsku, samo su neke od tema o kojima će Kass govoriti na tportalovoj konferenciji Vizionar godine u zagrebačkoj Laubi 14. februara, uoči koje su s njim pretresli nekoliko ključnih tema vezanih uz AI.

Kass je na početku razgovora istaknuo svijetle tačke Hrvatske, a to je brzorastući hrvatski tehnološki sistem, za koji kaže da je "impresivan te obilježen porastom digitalnih inovacija i poduzetništva".

"Hrvatska je dio šireg europskog krajolika koji prednjači u tehnološkom napretku, posebno u fintechu. Europske tehnološke firme sve više igraju ključnu ulogu u postavljanju globalnih tehnoloških trendova, vođene predanošću inovacijama, etičkim standardima i održivom razvoju", tvrdi Kass.

Podsjetimo, početkom decembra postignut je privremeni dogovor o ključnim pravilima Europske unije za regulaciju umjetne inteligencije, a Kass smatra da je to ključan korak u osiguravanju njezina razvoja.

"Takva je regulacija nužna za sprječavanje zloupotrebe i usmjeravanje umjetne inteligencije prema korisnim upotrebama. Okvir postavlja presedan koji bi druge zemlje mogle slijediti, prepoznajući potrebu za međunarodnom saradnjom i standardizacijom u upravljanju umjetnom inteligencijom", tumači Kass.

Trendovi u 2024. godini

A šta nas čeka u ovoj i godinama koje slijede? Osim umjetne inteligencije, Kass prognozira inovacije u područjima kao što su kvantno računarstvo, nano i biotehnologija te fuzija, a koje će preoblikovati naš svijet.

"Konkretno, kvantno računarstvo je spremno revolucionirati polja od kriptografije do nauke o materijalima. U biotehnologiji CRISPR (sistem za prepravljanje genoma, op.a.) i tehnologije za uređivanje gena otvaraju nove granice u medicini. Fuzijska energija vjerovatno će preokrenuti klimatske promjene i uvesti novu eru izobilja.

Što se tiče 2024. godine, možemo očekivati nastavak integracije umjetne inteligencije u raznim sektorima, od zdravstva do financija. Razvoj standarda i propisa za usklađivanje umjetne inteligencije bit će ključni fokus, kao i njezina primjena u suočavanju s globalnim izazovima poput klimatskih promjena i obrazovanja. Očekujem i napredak u zdravstvu vođen umjetnom inteligencijom, posebno u personaliziranoj medicini i dijagnostici", kaže Kass.

Razgovarali su, među ostalim, o korištenju AI-ja za razvoj privrede i društva u cjelini, ali istovremeno i o pitanju - profita. Kass tumači da su ljudi skloni povezivanju motiva zarade s negativnim vanjskim faktorima, no kako ističe - to nije tako jednostavno.

Pritom se najprije osvrnuo na AGI, odnosno opću umjetnu inteligenciju, sljedeći korak u napretku AI-ja koji bi čovječanstvo gurnuo naprijed.

"To će zahtijevati ogromnu količinu računarske snage i energije. I jedno i drugo je skupo. Put do AGI-ja stoga zahtijeva ogromna kapitalna ulaganja. Lako je reći: 'Zašto onda države to ne izgrade?' No većina zapadnih vlada nije pokušala ostvariti ovako zastrašujući projekt još od projekta Manhattan (prvo nuklearno oružje, op.a.) ili projekta Apollo (prva međunarodna svemirska misija s posadom, op.a.). Državne agencije jednostavno ne privlače talente niti potiču domišljatost koja će biti potrebna za ovaj pothvat.

Uz to, također mislim da države koje proizvode AGI postavljaju različita, ali jednako složena pitanja o poticajima. Najveći izazov danas je osigurati to da razvoj umjetne inteligencije bude usklađen s etičkim standardima i društvenim vrijednostima. To zahtijeva zajednički napor vlada, industrije i akademske zajednice kako bi se uspostavile snažne smjernice za usklađivanje koje proizvođači ove tehnologije moraju slijediti. Tako se svi složimo s time kako izgleda 'dobra umjetna inteligencija' i kažnjavamo/oporezujemo one koji naprave ili koriste nešto što nije u skladu sa standardima", napominje Kass.

'AI posramio Harvardov institut za rak'

Ranije je spomenuo snažan utjecaj AI-ja i u medicini te naveo nekoliko primjera, poput dijagnostičkih AI alata koje je razvio DeepMind za otkrivanje očnih bolesti, a koje poboljšavaju njihovu tačnost i učinkovitost. Kass podsjeća i da AI danas analizira genetske podatke, čime utire put prilagođenim tretmanima.

"Ono što me najviše uzbuđuje je potencijal umjetne inteligencije u otkrivanju složenih bolesti putem naprednog prepoznavanja uzoraka – to bi moglo dovesti do otkrića u razumijevanju i liječenju stanja poput raka ili neurodegenerativnih bolesti.

Integracija umjetne inteligencije u daljinsko praćenje i telemedicinu, ubrzana pandemijom COVID-a, još je jedno područje koje će se nastaviti širiti, nudeći pristupačniju i personaliziraniju zdravstvenu skrb. Samo u posljednje dvije sedmice AI je pridonio otkriću prvog novog antibiotika u 60 godina te otkrio nedosljednosti u naučnim publikacijama, što je bila velika sramota za Harvard Dana-Farber Cancer Institute", kaže Kass.

O vještinama budućnosti i 'promjeni identiteta'

A kako gleda na AI-jevu replikaciju ljudskih aspekata, je li to uopće moguće i koliko brzo AI 'jača i povećava' naše sposobnosti? Ima, kaže, zanimljivih 'ograničenja' - jer iako može simulirati određene emocionalne reakcije i kreativne procese, Kass napominje da AI-ju nedostaju istinska svijest, empatija i etičko razmišljanje.

Pritom se osvrnuo na narativ o umjetnoj inteligenciji koja će 'zamijeniti ljude', a on, po njegovom mišljenju, često naginje dihotomiji: umjetna inteligencija kao eliminator poslova ili njihov pokretač. No stvar nije baš tako crno-bijela, napominje Kass, dodajući da će AI vjerovatno transformirati poslove, automatizirati rutinske zadatke i omogućiti ljudima da se usredotoče na kreativniji i strateški rad.

Na naš upit koje bi to onda bile najvrjednije 'vještine budućnosti', Kass odgovara da su to nepromjenjive ljudske kvalitete koje definiraju naše postojanje: znatiželja, empatija, hrabrost, vizija, među ostalima.

"Vještine budućnosti uključivat će AI pismenost, sposobnost rada uz AI (kao što su razumijevanje rezultata i donošenja odluka AI-ja) te vještine koje su jedinstveno ljudske, poput kreativnosti, rješavanja složenih problema i emocionalne inteligencije. Ove će vještine biti ključne u svijetu u kojem AI povećava ljudske sposobnosti, no AI ne može replicirati sve ljudske aspekte.

Mislim da je najveći izazov s kojim ćemo se suočiti u budućnosti zapravo 'promjena identiteta' - ideja da će vjerovatno biti hrane na stolu za sve, a radna mjesta mijenjat će se tako često da će se ljudi uglavnom boriti da pronađu identitet u svom radu, ali to nije nešto s čime se nikada nisu morali suočiti i pomiriti.

Profesije koje se uvelike oslanjaju na ljudske atribute, kao što su savjetovanje, socijalni rad i kreativna umjetnost, manje je vjerovatno da će biti u potpunosti zamijenjene umjetnom inteligencijom.

Kako bi se pripremili za budućnost vođenu umjetnom inteligencijom, pojedinci bi se trebali usredotočiti na poboljšanje ovih jedinstvenih ljudskih kvaliteta, razumijevanje potencijala i ograničenja umjetne inteligencije te učenje kako učinkovito komunicirati i koegzistirati s AI sustavima", ističe Kass.

Simuliranje emocija i stvarni doživljaj

Dotaknuli smo se i filma Her (Ona) iz 2013., nagrađenog Oscarom u nekoliko kategorija, u kojem glavni lik - usamljeni, povučeni i nesretno zaljubljeni Theodore Twombly - nakon teškog razvoda kupuje inovativan računalni sistem s umjetnom inteligencijom i pridodanom osobnošću. Naziva ga Samantha i daje mu osobnost mlade žene s kojom počinje razvijati romantičan odnos, a on ne završava baš sretno jer je ipak riječ o - AI sistemu.

Koliko smo daleko od primjera u stvarnom životu poput onog u filmu Her te koliko napreduje razvoj AI-ja po pitanju emocionalne inteligencije? Kass napominje da je važno razlikovati simuliranje emocija od stvarnog doživljavanja.

"AI se može programirati da prepozna i odgovori na ljudske emocije, ali ti se odgovori temelje na algoritmima i podacima, a ne na istinskom emocionalnom iskustvu. Ideja o sistemima umjetne inteligencije kao u filmu Her pokreće važna etička i psihološka razmatranja o odnosima između ljudi i umjetne inteligencije. Ključno je oprezno pristupiti ovom razvoju događaja, osiguravajući da dobrobit ljudi bude prioritet", kaže Kass.

Održavanje transparentnosti i etičkih standarda

Komentirajući razvoj AI chatbota općenito - sa sve više igrača na tržištu uz OpenAI-jev ChatGPT, kao što su Googleov Bard i Microsoftov Copilot, među ostalim - Kass kaže da to predstavlja značajan pomak u načinu na koji firme komuniciraju s klijentima. Smatra da su botovi sve sofisticiraniji i sposobni obavljati širok raspon zadataka; od korisničke službe do personaliziranih preporuka.

"Za firme koje razvijaju AI ključan savjet je da se usredotoče na stvaranje chatbota koji razumije i prilagođava se korisničkom kontekstu i preferencijama. To zahtijeva kombinaciju naprednih NLP tehnologija i dubokog razumijevanja ponašanja korisnika. 
 
Osim toga, održavanje transparentnosti i etičkih standarda u korištenju podataka ključno je za izgradnju povjerenja i osiguravanje privatnosti korisnika. Mislim da također moramo započeti s otvorenim i redovnim razgovorima o tehnološkim granicama naspram društvenih, onome što je umjetna inteligencija sposobna u poređenju s onim što ljudi zapravo žele da ona učini za njih", zaključuje Kass za Tportal.