Izloženi dijelovi Einsteinovog mozga

 

Mozak slavnog fizičara Alberta Einsteina izložen je u philadelphijskom Mutter muzeju. Radi se o 45 dijelova Einsteinova mozga koje je Thomas Harvey proučavao nakon njegove smrti. Svaki dio mozga širok je između 20 i 50 mikrona (za usporedbu, ljudska kosa široka je 100 mikrona).

 

 Einsteinov mozak uklonjen je iz tijela nakon njegove smrti 1955. Znanstvenici su s vremenom otkrili da je Einsteinov mozak imao 73 posto više glija stanica. Danas se zna da je njihova funkcija hranjenje neurona. Što mozak više djeluje i što je njegova misaona funkcionalnost kompleksnija, i on proizvodi više titraja među neuronima. Pri tome se proizvodi više glija stanica.

 

 Einsteinov mozak, kažu znanstvenici, na mikroskopskoj je razini bio znatno mlađi od njegove dobi. Krvne žile, također. Osim toga, otkriveno je kako je njegov mozak bio 15 posto širi od prosjeka. Upravo u tim dijelovima mozga smješteni su centri odgovorni za kompleksno matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta, piše livescience.com.

 

 Einstein se smatra osnivačem kvantne fizike, teorije relativnosti te jednim od najinteligentnijih ljudi u povijesti čovječanstva. Tijekom svog života objavio više od pedeset znanstvenih radova. Objavio je i nekoliko radova koji se ne bave znanošću, uključujući O cionizmu, Zašto rat? (1933., zajedno sa Sigmundom Freudom kao koautorom), Svijet kako ga ja vidim i Izvan mojih poznih godina.

 

 Einstein je bio znanstvenik, ali mrzio je znanstvenu fantastiku. Smatrao je da je ona iskvarila čistu znanost. Rekao je kako nikada ne razmišlja o budućnosti - ona uvijek dođe na vrijeme. Tvrdio je kako je važno nikad ne prestati postavljati pitanja. Nitko ne zna koje su Einsteinove posljednje riječi jer ih je izgovorio na njemačkom jeziku, a njegova bolničarka nije razumjela njemački. Umro je u 76. godini.