Ivan Trajković: Ko čita vaše poruke?

Iako se godinama govori o zloupotrebi podataka s interneta i društvenih mreža za stotine miliona korisnika širom sveta, čini se da se i dalje ne preuzimaju značajne mjere kako bi se situacija poboljšala.

Piše: Ivan Trajković, za Radiosarajevo.ba

Iako je Evropska unija (EU) prije nekoliko godina donela čitav niz propisa o zaštiti podataka na Internetu, pod zajedničkim nazivom 'GDPR' - to je dalo samo djelomične rezultate.

Šta je 'Stanica Titan'?

U New Yorku, tačnije njegovom ekskluzivnom dijelu Manhattan, u ulici Thomas Street 33, nalazi se zgrada veoma neobičnog izgleda. Za razliku od svih susjednih oblakodera (i svih drugih zgrada u Njujorku), ova nema prozore, te ima samo jedan veliki ulaz i garažu.

Izgradnja zgrade je počela 1969., a završena je 1974. godine, a skoro deceniju i po se nije znala njena tačna namjena ili svrha. Tek početkom devedesetih, američki novinari su otkrili da je se u zgradi nalazi veliko "telefonsko čvorište" najveće američke telekomunikacione i telefonske kompanije 'AT&T'. Dizajn zgrade takođe nije slučajan - budući da je ona projektovana na vrhuncu Hladnog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog saveza, zidovi su namerno načinjeni od betona i čelika, i debeli su nekoliko metara.

Plan je bio da čak i u slučaju nuklearnog udara, zgrada ostane na mjestu, a oprema u njoj i dalje funkcioniše.

U zgradi funkcionišu ključni telefonski sistemi za cijelu državu New York, Boston, kao i veći dio Istočne obale SAD-a. Tu se takođe nalaze i brojni serveri koji omogućavaju pristup internetu, kao i tzv. '4ESS' serveri. Nakon 11. septembra i napada na New York, ova zgrada će dobiti još jednu funkciju.

Naime, nakon velikog broja upita američkih medija, novinara i aktivista po 'FOIA' zakonu (Zakon o slobodnom pristupu informacijama), ispostavilo se da u zgradi funkcioniše i centar američke obavještajne agencije NSA (National Security Agency), pod kodnim imenom 'TITAN POINT' (Stanica Titan).

O njoj je čak snimljeni dokumentarni film 'Project X', u kome se po prvi put citira unutrašnji dokument agencije NSA, pod imenom 'Field book' (Knjiga sa savjetima).

U njemu su pravila i uputstva za agente NSA kao i drugih federalnih službi o namjeni zgrade 'Titan Point', opremi, te naročito o pristupu samoj zgradi i korištenju resursa. Stručnjaci i aktivisti za ljudska prava smatraju da je ova zgrada zapravo centar za projekat 'PRISM', koji traje od 2007., i u okviru kojeg se prate elektronske komunikacije, e-mail poruke, kao i generalne aktivnosti korisnika na internetu.

Iako se federalne agencije pravdaju borbom protiv terorizma i globalnih organizacija (poput ISIS i Al Qaeda), postoji velika vjerovatnoća da se kroz 'PRISM' i brojne druge slične programe prate aktivnosti na internetu američkih građana, a budući da je veliki broj društvenih mreža baziran u Sjedinjenim Američkim Državama - i aktivnosti miliona ljudi širom svijeta.

Kako pratiti svaki telefon

Godine 2020. je otkriven softver 'Pegasus', proizvod sada već bivše izraelske kompanije (s većinskim Britanskim kapitalom) 'NSO Group'. Stručnjaci navode da je 'Pegasus' u stanju da prati sve komunikacije na smartphonima, tabletima, i drugim pametnim uređajima. Iako je kompanija 'NSO' tvrdila da se 'Pegasus' prodaje samo državama i državnima agencijama, ispostavilo se da je 'Pegasus' zloupotrebljen veliki broj puta.

Novinar i aktivista Jamal Khashoggi, koji je ubijen u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu u oktobru 2018., najmanje godinu dana je bio praćen upravo korišćenjem 'Pegasusa'. Ovaj softver se sastoji iz nekoliko komponenti, te ga je izuzetno teško otkriti na uređaju. On je tako programiran da u slučaju da primeti 'antivirusne' mjere na mreži ili na smartfonu, jednostavno se sam obriše i ne ostavlja nikakve dokaze svojih aktivnosti.

Najmanje 55 zemalja je bilo kupilo licencu za ovaj softver za nadgledanje. Iako je nakon ovih otkrića korisnička baza daleko smanjena, 'Pegasus' se i dalje aktivno koristi u najmanje 14 država. Iako je zvanično namjena ovog softvera (slično projektu PRISM) 'borba protiv kriminala i terorizma', niko sa sigurnošću ne može da kaže da 'Pegasus' nije korišćen i za druga praćenja online aktivnosti korisnika.

Istraga Evropskog parlamenta je 2021. otkrila da je čak 12 država članica EU imalo neku od licenci za korišćenje 'Pegasusa', (navodno) kako bi se pojačala borba protiv krijumčarenja migranata.

Reklame opasnije od špijuna

Praktično sve društvene mreže svoj profit obezbeđuju prodajom reklamnog prostora. I sami smo svjedoci da je svaki treći sadržaj na Facebooku ili Instagramu zapravo reklama ili oglas. Marketinške kuće plaćaju milione dolara Facebooku, Twitteru i TikToku kako bi njihovi proizvodi ili usluge stigle do potencijalnih korisnika.

Ipak, tehnološki stručnjaci upozoravaju da i društvene mreže, kao i sami oglašivači, mogu da prate naše aktivnosti na internetu korišćenjem tzv. 'kolačića' (cookies).

U pitanju su mali dijelovi računarskog koda, koji na internetu i između web sajtova koje posjećujemo, identifikuju svakog pojedinačnog korisnika, pa čak i svaki pojedinačni uređaj.

Tako Facebook 'zna' da smo pretraživaču internet u potrazi za obućom ili novim slušalicama, te nam i nudi oglase upravo za te proizvode. Takođe, ovi podaci se 'dijele' između samih sajtova i društvenih mreža, pa ako 'lajkujete' neke od novih patika na Facebooku, oglas će vam se pojaviti - i na Instagramu.