Godišnjica smrti Isaaca Newtona

Sir Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom, važi za jednog od nekolicine svjetskih naučnika, koji su svojim radom i saznanjima, drastično promijenili strukturu fizike. Kroz svoje djelovanje, pokušavao je u jednu cjelinu povezati rad drugih slavnih fizičara prije njega, Galilea, Kopernika, Koplera i dr. Bio je svestran naučnik, kojem se pripisuju otkrića iz raznih oblasti.

U djetinjstvu, Isaac nije bio prosječno dijete. Nije se igrao običnim igračkama, nego ih je sam konstruisao. Prekretnica u njegovom životu je bila kada se upisao na sveučilište Cambridge, mjesto gdje je mogao ispoljiti svu svoju kreativnost.

Težio je otkriću prvobitne materije (materia prima), a na taj bi način imao „sve“. Bio je opsjednut samim stvaranjem. Također je otkrio tzv infinitezimalni račun, odnosno račun sa beskonačno malim veličinama. Međutim, najpoznatiji je po tome što, kad je vidio kako jabuka pada sa drveta, došao do saznanja da sila koja ju je pokrenula, mora biti ista ona sila koja zadržava Mjesec na svojoj putanji. Nazvao ju je gravitacija. Pored toga, uspostavio je tri temeljna fizikalna zakona, koja nose njegovo ime, zakon inercije, zakon dinamike, i zakon akcije i reakcije.

Newton se nije zadovoljavao samo objašnjenjima i pasivnim promatranjem. Često se izgladnjivao, dok je sjedio nepomičan, ne misleći o hrani, već o novoj ideji. Njegova poznata izjava je „Hypotheses non tingo“ (ne izmišljaj hipeteze).

Umro na današnji dan 1727. godine u Londonu.