Godišnjica naučnika i inovatora Nikole Tesle
Radiosarajevo.ba
Nikola Tesla
Tesla se rodio 10. jula 1856, u mjestu Smiljan kod Gospića koje se tada nalazilo u Hrvatskoj vojnoj krajini unutar Austrijskog Carstva. Pohađao je gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku je studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu izumio je okretno magnetno polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. Godine 1884. odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih izuma - višefazni sistem izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. Godine 1887. i 1888. zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sistem razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini stvara okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa poruka (radiovalovima) i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896.-1914. patentira seriju izuma koji čine osnovu savremene radiotehnike. Od njegovih 700 izuma nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. proučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatskih generatora visokog napona.
Otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas
Za sebe je tvrdio da nije izumitelj već "otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas". Za svoju uspješnost u izumiteljskom poslu tvrdio je da zahvaljuje svojoj urođenoj sposobnoti nevjerovatne vizualizacije stvari, procesa i događaja. Skladno tome sve svoje eksperimente bi prvo osmislio u glavi, a potom ih praktično sproveo u djelo. Tvrdio je kako je tu sposobnost imao od malena te da ponekad nije znao razlikovati svoju maštu od stvarnosti. Stoga je prolazio rukom ispred očiju da bi se uvjerio što je stvarnost, a što mašta. Bio je izuzetno visok (199 cm) i nevjerovatne tjelesne kondicije. To vjerno oslikava slučaj kada se jedne zime poskliznuo na zaleđenom njujorškom trotoaru i umjesto da padne napravio je salto i dočekao se na noge. Učiniti takvo što bio bi problem i nekom mlađem, a ne Tesli koji je tada imao 80 godina. Uz to imao je izražen smisao za lijepo, lijepe manire i govorio je šest jezika.
Ekscentricizam, golubovi i Nobelova nagrada
Imao je veoma mali broj bliskih prijatelja. Među njima bili su pisci Robert Underwood Johnson, Mark Twain i Francis Marion Crawford. U finansijskim pitanjima bio je prilično nespretan, ekscentričan i kompulzivan. I među naučnicima i u javnosti pratio ga je glas samotnjaka i ekscentrika. Njegov ekscentrizam sprječavao ga je da ga ljudi slušaju i da ostvaruje zaradu od svojih izuma. Iako mu je bio potreban novac 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Edison nije pravi naučnik. Zadnje godine svog života proveo je hraneći golubove i živio je uglavnom od godišnjeg honorara iz domovine. Imao je napredni zametak fobije, ali istovremeno je bio brilijantan naučnik koji je imao dara da praktično dokaže svoje hipoteze. Njegove špekulacije o ostvarenju komunikacije s drugim planetama, izjave da može razdijeliti Zemlju poput jabuke, kao i njegova tvrdnja da je izmislio smrtonosnu zraku koja može uništiti 10 hiljada aviona na udaljenosti od 400 km nailazile su na podsmijehe i kritike. Uprkos tome, Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici.
Umro je 7. januara 1943. godine, u New Yorku.
Povodom stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za magnetno polje (fizikalnu veličinu koja se u elektroinženjerskim krugovima naziva gustoća magnetskog toka) nazvana je tesla (T).
Dosta informacija o životu i djelu ovoga velikog uma mogu se naći u muzeju Nikola Tesla u Beogradu.
Protekle godine, internestki pretraživač Google obilježio je njegov rođendan posebno dizajniranim logotipom.
U 1889. godini stvara okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa poruka (radiovalovima) i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896.-1914. patentira seriju izuma koji čine osnovu savremene radiotehnike. Od njegovih 700 izuma nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. proučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatskih generatora visokog napona.
Otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas
Za sebe je tvrdio da nije izumitelj već "otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas". Za svoju uspješnost u izumiteljskom poslu tvrdio je da zahvaljuje svojoj urođenoj sposobnoti nevjerovatne vizualizacije stvari, procesa i događaja. Skladno tome sve svoje eksperimente bi prvo osmislio u glavi, a potom ih praktično sproveo u djelo. Tvrdio je kako je tu sposobnost imao od malena te da ponekad nije znao razlikovati svoju maštu od stvarnosti. Stoga je prolazio rukom ispred očiju da bi se uvjerio što je stvarnost, a što mašta. Bio je izuzetno visok (199 cm) i nevjerovatne tjelesne kondicije. To vjerno oslikava slučaj kada se jedne zime poskliznuo na zaleđenom njujorškom trotoaru i umjesto da padne napravio je salto i dočekao se na noge. Učiniti takvo što bio bi problem i nekom mlađem, a ne Tesli koji je tada imao 80 godina. Uz to imao je izražen smisao za lijepo, lijepe manire i govorio je šest jezika.
Ekscentricizam, golubovi i Nobelova nagrada
Imao je veoma mali broj bliskih prijatelja. Među njima bili su pisci Robert Underwood Johnson, Mark Twain i Francis Marion Crawford. U finansijskim pitanjima bio je prilično nespretan, ekscentričan i kompulzivan. I među naučnicima i u javnosti pratio ga je glas samotnjaka i ekscentrika. Njegov ekscentrizam sprječavao ga je da ga ljudi slušaju i da ostvaruje zaradu od svojih izuma. Iako mu je bio potreban novac 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Edison nije pravi naučnik. Zadnje godine svog života proveo je hraneći golubove i živio je uglavnom od godišnjeg honorara iz domovine. Imao je napredni zametak fobije, ali istovremeno je bio brilijantan naučnik koji je imao dara da praktično dokaže svoje hipoteze. Njegove špekulacije o ostvarenju komunikacije s drugim planetama, izjave da može razdijeliti Zemlju poput jabuke, kao i njegova tvrdnja da je izmislio smrtonosnu zraku koja može uništiti 10 hiljada aviona na udaljenosti od 400 km nailazile su na podsmijehe i kritike. Uprkos tome, Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici.
Umro je 7. januara 1943. godine, u New Yorku.
Povodom stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za magnetno polje (fizikalnu veličinu koja se u elektroinženjerskim krugovima naziva gustoća magnetskog toka) nazvana je tesla (T).
Dosta informacija o životu i djelu ovoga velikog uma mogu se naći u muzeju Nikola Tesla u Beogradu.
Protekle godine, internestki pretraživač Google obilježio je njegov rođendan posebno dizajniranim logotipom.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.