Jeste li čuli za Encelad, Saturnov mjesec? Krije bolje uslove za život nego što se ranije mislilo

Već znamo da je Saturnov ledeni mjesec jedno od rijetkih mjesta u našem Sunčevom sistemu koja bi mogla podržati život. Međutim, prema novim istraživanjima, Encelad bi mogao biti još pogodniji za život nego što se ranije mislilo.

Tim istraživača sa univerziteta u SAD-u i Njemačkoj u laboratorijskim eksperimentima je pokazao da bi određeni mikroorganizmi mogli preživjeti u okeanu skrivenom ispod leda ovog mjeseca.

"Encelad se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta za potragu za vanzemaljskim životom", izjavila je Vanessa Helmbrecht, glavna autorica studije, prema saopćenju Univerziteta Ludwig Maximilian u Minhenu.

"Naši eksperimenti pokazuju da bi njegova jedinstvena geohemija mogla stvoriti uslove koji su još povoljniji za mikrobni život nego što smo ranije pretpostavljali", kazala je ona.

Istraživači vjeruju da ispod ledene kore mjeseca postoje globalni okean tečne vode i dublje smješteno stjenovito jezgro. Putem eksperimenata, tim je sada istražio da li bi i kako određeni mikroorganizmi mogli tamo preživjeti.

Kako bi to postigli, istraživači su u laboratoriji rekonstruisali uslove koji vladaju na dnu okeana ovog Saturnovog mjeseca – i pritom otkrili da arheje koje troše vodonik i proizvode metan (takozvane drevne bakterije) mogu opstati u tom negostoljubivom okruženju. Ranije se pretpostavljalo da bi takvo okruženje bilo smrtonosno za ove anaerobne jednoćelijske organizme.

Za potrebe studije, objavljene u časopisu "Science Advances" u septembru, istraživači su konstruisali posebnu komoru kako bi replicirali uslove na Enceladu. Koncentracija kisika unutar komore bila je izuzetno niska – oko 10.000 puta niža nego u Zemljinoj atmosferi. U tim uslovima simulirali su kako alkalni okean mjeseca, tako i njegovo stjenovito dno.

Zatim su uveli "Methanothermococcus okinawensis" – vrstu arheje koja na Zemlji živi u dubokim dijelovima okeana. Prema navodima istraživača, ovom jednoćelijskom organizmu za proizvodnju energije potrebni su samo gasovi vodonik (H2) i ugljen-dioksid (CO2). To se smatra jednim od najprimitivnijih metaboličkih puteva koji se i danas mogu naći kod živih organizama na Zemlji. Istraživači iznenađeni rezultatima

"Rezultati su bili zapanjujući: organizam je nastavio rasti u simulaciji uslova na Enceladu i proizvodio metan koristeći vodonik nastao reakcijama vode i stijena", saopćio je Univerzitet u Minhenu.

Jedan od najvećih izazova za potencijalni život na Enceladu, kako se navodi, jeste izuzetno niska koncentracija ugljen-dioksida uzrokovana visokom pH vrijednošću okeana. Tim je uspio dokazati da se arheja može prilagoditi ovim uslovima i iskoristiti minimalne količine dostupnog CO2 zahvaljujući svom jedinstvenom metabolizmu.

"Naša studija ne dokazuje postojanje života na Enceladu", rekao je geobiolog William Orsi, glavni autor studije.

"Ali pokazuje da bi ključne geohemijske karakteristike tamo mogle omogućiti opstanak jednog od najstarijih metaboličkih oblika života", rekao je.

Potraga za životom na Enceladu se nastavlja: Evropska svemirska agencija (ESA) nedavno je objavila, prema navodima u saopštenju, da će njena planirana misija "L4" iz 2042. godine prikupljati uzorke iz mlazova koje gejziri izbacuju kroz ledenu koru u svemir. Ti uzorci bi se zatim mogli analizirati radi otkrivanja mikrobnog života.