Današnja muzika je glasnija nego ikad

Izgleda da su naši roditelji, babe, djedovi i susjedi bili u pravu: muzika postaje sve glasnija, toliko, da je neki s pravom nazivaju… bukom!

Koliko god mi odmahivali rukom i govorili kako “oni nemaju pojma o muzici“, činjenica ostaje da sanjivi tonovi Beatlesa ili Roya Orbisona zvuče kao tihi potok prema izdanjima u izvedbi Miley Cyrus, Nicki Minaj i ostale ekipe današnjih pjevača, piše Idesh.net. 

The Echo Nest, muzička kompanija iz Massachusettsa, koja se inače bavi izdavanjem programskih paketa za muzičke preporuke (algoritmiraju ono što vi slušate, te s obzirom na to traže druge uzorke koji bi vam se mogli svidjeti) na MOG, Rdio, Spotify ili sličnim servisima, nakon analize 5.000 hitova sa svjetskih top lista u zadnjih 60 godina, došla je do nekih vrlo zanimljivih otkrića.

Naime, do početka 90-ih, glasnoća se povećavala kontinuirano, ali vrlo, vrlo sporo, a onda je odjednom doživjela snažan boom, te je porasla za čak 39 posto u posljednjih 20 godina, te se ne čini kao da će u skorijoj budućnosti početi padati. No, što to zapravo znači? Zar ne možemo jednostavno smanjiti glasnoću na uređaju kojim slušamo muziku?

Glasnoća se u ovom slučaju gleda kao odnos najtišeg i najglasnijeg elementa neke pjesme, a ne kao broj decibela koji vama izlaze iz slušalica ili zvučnika. Na današnjim medijima (vinili, kasete, CD, MP3 i drugi) postoji maksimum glasnoće, koji se jednostavno ne može fizički prijeći. Zato se oni tiši dijelovi sistematično povećavaju, što na kraju rezultira općenito glasnijom pjesmom.

Ovo se ne odnosi samo na čistu akustičnu veličinu glasnoće, već i na samu muziku kao umjetnost. Ravnoteža tih tiših i glasnijih dionica daje pjesmi raznovrstnost i kompleksnost, koja se svake godine sve više gubi i postaje jednolično i pojednostavljeno nabijanje.