Beč: BHS jezik kao redovan predmet u školama

U dvjema bečkim školama je BHS jezik od ove godine redovan predmet, kao drugi strani jezik. Ovogodišnja generacija bečkih gimnazijalaca moći će tako za četiri godine naš jezik izabrati i kao predmet iz kojeg će maturirati.

Kako objašnjava Simone Kerzendorfer, profesorica koja je za projekat nastave BHS-a zadužena u gimanziji u 15. bečkom okrugu, nastavu će po mogućnosti držati izvorni govonici, a na nastavi će se voditi računa o tri varijante jezika - bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj - pri čemu će se u okviru srpske varijante podučavati i ćirilično pismo. Generalno, fokus projekta je, kako se navodi, dočaravanje jezičke raznovrsnosti Evrope, dok će za đake porijeklom iz bivše Jugoslavije učenje maternjeg jezika odigrati i važnu ulogu pri njihovoj integraciji u austrijsko društvo, objašnjava Simone Kerzendorfer.

"Primjećujemo da su djeca iz bivše Jugoslavije nesigurna kada se koriste maternjim jezikom, iz jednostavnog razloga jer ga dovoljno ne poznaju. Kada nauče gramatiku, sintaksu i stilska pravila, postat će sigurniji, a ta sigurnost će učvrstiti i njihov identitet. To će im ojačati samopouzdanje, a iz tog samopouzdanja, znajući dakle ko su i odakle potiču, oni će lakše i bolje učiti i njemački jezik. Jednostavno, bit će svjesniji bogatstva kog posjeduju odrastajući višejezično", tvrdi Kerzendorfer.

Višejezičnost nosi i opasnosti
No, višejezičnost u globalnom društvu nosi i opasnosti, i to uvijek onda kada se integracija o kojoj se u Austriji tako mnogo govori, pretvara u asimilaciju, objašnjava psihologinja Elmedina Čizmić. "Da, često se umjesto integracije dešava asimilacija i to onda kada osoba koja dolazi sa strane gubi vrijednosti i načela koja donese sa sobom, i preuzima previše tih ponuđenih formi koje nudi nova država. Tada dobivamo neku poluformiranu osobu i to naravno nije dobro za dalji razvoj te ličnosti. Ako osoba ne poznaje svoj identitet i identitet svojih roditelja, ne može upoznati ni identitete drugih ljudi. Ako dijete ne poznaje svoj jezik, pravilno gramatički, kako će upoznati druge jezike? Stoga je jako bitno da dijete na vrijeme dobije tu formu svog identiteta i svog maternjeg jezika", objašnjava Čizmić. Ona tvrdi da bi, tome shodno, bili poželjni i kursevi BHS-a za roditelje koji duže žive u Austriji kako bi i oni svojoj djeci ispravno umjeli prenijeti te, za zdrav razvoj osobe, jako bitne informacije.

Nastava BHS-a na dvije bečke škole počet će sa novom školskom godinom, a tim povodom sve se učestalije raspravlja i o mogućnostima uvođenje turskog jezika kao drugog stranog jezika na austrijskim školama. Za raziku od BHS-a, turski jezik je, međutim, "znatno ozbiljnije političko pitanje", kako se nedavno moglo čuti iz ministarstava obrazovanja, te će se o njemu, očigledno, još raspravljati.