Astronom iznio zanimljivu teoriju: Da li je planeta Mars imala misteriozni mjesec i gdje je nestao?

Planeta Mars nije kugla ujednačenog oblika, već ima čudan oblik zbog svoje širine, duljine i visine,  što je čini troaksijalnom po prirodi. Ova čudna karakteristika, zajedno s čudnim topografskim izbočinama i najvišim vrhovima i najdubljim pukotinama u Sunčevom sistemu, predstavlja svemirsku zagonetku.

Sve bi ovo moglo također, prema astronomu US Naval Observatorija Michaelu Efroimskyju, biti opipljiv dokaz da je crveni planet nekada imao veliki mjesec koji je "nekako pobjegao".

U radu koji još nije recenziran, Efroimsky ukazuje na Marsovu ogromnu izbočinu blizu ekvatora ove planete, pod nazivom Tharsis, koja se može pohvaliti s tri najveća vulkana u Sunčevom sistemu. Prošla istraživanja su hipotezirala da su tokovi lave ili druge unutarnje sile odgovorne za nastanak izbočine.

No, postoje druga istraživanja koja sugeriraju da oduzimanje ove regije Marsu ne bi promijenilo troaksijalni oblik planeta, što je navelo Efroimskog da posumnja da je možda davno izgubljeni mjesec, kojeg je on nazvao Nerio, odgovoran za formiranje ove izbočine tokom Marsove vrlo rane historije kada planet još nije bio očvrsnuo.

Kroz niz izračuna, Efroimsky pokazuje da je Nerio, ako je postojao i imao barem trećinu veličine našeg Mjeseca, mogao imati dovoljno sile da stvori izbočinu, koja je zatim potaknula stvaranje vulkana na planetu i drugih karakterističnih topografskih obilježja. Na kraju se planet ohladio i očvrsnuo, a izbočina bi ostala kao trajna karakteristika na površini Marsa.

Ali, šta se dogodilo s ovim davno izgubljenim mjesecom? Efroimsky ima zanimljivu teoriju: nešto je udarilo u Nerio i sve što nam je ostalo su današnji Marsovi mjeseci, Fobos i Deimos, koji su relativno mali i kvrgavi.

Pa ipak, ovo je sve još samo teorija, a jedini način da se dokaže bilo bi više podataka s Marsa. Već postoji nekoliko aktivnih misija za otkrivanje misterija Marsa, od toga kako je izgubio svoju ranu atmosferu do toga postoji li voda skrivena u prašnjavim stijenama Crvenog planeta. Možda će se više otkriti i kada Japan pokrene svoju misiju istraživanja Marsovih mjeseca 2026., s ciljem proučavanja Fobosa i Deimosa — pa čak i prikupljanja uzoraka s Fobosa prije nego što ih vrati natrag na Zemlju radi daljnjeg istraživanja.