177 godina od rođenja Marka Twaina

Mark Twain smatra se jednim od najvećih humorista u svjetskoj književnosti te prvim i najvećim tipično američkim piscem.

Rođen je kao Samuel Langhorne Clemens 30. novembra 1835. u mjestu Florida (Missouri). Njegovi roditelji John Marshall i Jane imali su sedmero djece, od kojih je Twain bio šesto dijete. Kada je napunio četiri godine, njegova porodica seli u rječnu luku Hannibal na obalama rijeke Mississipi. Kada je Twainu bilo 11 godina (1847.) njegov otac umire od upale pluća te on odlučuje upisati će štamparski zanat. Nakon zanata radi kao kao slovoslagač i humorista za list Hannibal Journal, u vlasništvu brata Oriona. Tekstove tada potpisuje pseudonimom Josh.

Sa 18 godina odlazi iz bratove kompanije i radi kao štampar u Keokuku (Iowa), New York Citiyu, Philadelphiji, St. Louisu i Cincinnatiju. Mijenja radna mjesta, ali redovno uvečer posjećuje biblioteke. U 22. godini vraća se u Missouri. Na putovanju za New Orleans niz rijeku Mississipi, kormilar Horace E. Bixpy budi u njemu želju da postane kormilar na parnom brodu. Ipak, prije nego što je dobio plovnu dozvolu (1859.), dvije godine je proučavao tok rijeke Mississipi. Trenirajući, nagovara brata Henrya da mu se pridruži. Međutim, Henry gine (21. juna 1858.) u eksploziji na brodu Pennsylvania. Njegovu je smrt Twain predvidio u snu čitavih mjesec dana ranije, što ga je natjeralo i da se zainteresira za parapshilogiju. Do kraja života je sebe krivio za bratovu smrt, a kao kormilar je radio sve do početka Američkog građanskog rata (1861.). Sa prijateljima se, kao dobrovoljac, pridružio će se konjaništvu Konfederacije (1861.), ali je njihova jedinica nakon dvije sedmice raspuštena.

Rođenje pseudonima Mark Twain

Kasnije se pridružo bratu Orionu u novoosnovanoj teritoriji Nevada, gdje je kao rudar radio u rudniku srebra. Ubrzo postaje i reporter lista Territorial Enterprise (Virginia City, Nevada) i (3. februara 1863.) počinje da koristi pseudonim Mark Twain (što je na rijeci Mississipi fraza koja znači "dva hvata duboko"). Ipak, seriju svojih humorističnih pisama potpisuje pseudonimom Thomas Jefferson Snodgrass. Ubrzo seli u San Francisco (1854.) gdje i dalje radi kao novinar te susreće pisce Artemusa Warda, Breta Hartea i Dana DeQuillea koji ga podržavajuu u njegovu spisateljskom radu. Prvi spisateljski uspjeh postiže sa humorističnom bajkom koju je čuo na kalifornijskim zlatnim poljima, preradio i objavio pod naslovom The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County. 

Uskoro putuje na Havaje kao reporter lista Sacramento Union. Dvije godine kasnije (1867.) putuje u Evropu i Palestinu. Ta će putovanja opisati u knjizi The Innocents Abroad (1869.) u kojoj će preuveličati evropsku kulturu.

Sa svojom budućom suprugom Olivijom Langdon upoznaje se 1868., a vjenčali su se u februaru 1870. u mjestu Elmira (New York). Olivija je bila iz bogate liberalne porodice koja je podržavala abolicioniste te borbu za socijalnu jednakost i ženska prava. Mladi je bračni par živio u gradiću Buffalo (New York) gdje je Twain radio za list Buffalo Express kao urednik i pisac. Oboljevši od difterije u dobi od 19 mjeseci umire njihov sin Langdon. Kasnije će na svijet doći Susy (1872.), Clara (1874.) i Jean (1880.). Porodica zatim seli u Hartfored (Connecticut) i tu ostaje do 1891. Twain tu piše neka od svojih najslavnijih djela. U The Adventures of Tom Sawyer (Pustolovine Toma Sawyera) slavi djetinjstvo u gradu na obali rijeke Mississipi. The Prince and the Pauper dječija je knjiga usredotočena na zamijenu identiteta u tudorskoj Engleskoj. Tlačenje ljudi u feudalnoj Engleskoj prikazuje u satiri Yankee in King Arthur's Court (Yankee na dvoru kralja Arthura) dok u Life on the Mississippi kombinira autobiografski prikaz vlastitih iskustava kao rječnog pilota. Tu piše i nastavak Toma Sawyera nazvan The Adventures of Huckleberry Finn, što se smatra njegovim najboljim djelom. Svoje drugo putovanje u Europu opisao je u knjizi A Tramp Abroad.

Pogrešne investicije i uspješna predavanja

Kompaniju Charles L. Webster and Company osniva 1884. kako bi lakše objavljivao svoja djela, ali i radove drugih pisaca. Najpoznatije djelo koje je ta kompanija objavila bili su Lični memoari (dva sveska, 1885.-1886.) koje je napisao američki general i predsjednik Ulysses S. Grant. Loša investicija u automatsku pisaću mašinu dovela je kompaniju do bankrota (1894.). Međutim, uspješna predavanja širom svijeta i knjiga koja je nastala na osnovu tih putovanja (Following the Equator) otplatili su dugove.

Twainov rad krajem 19. i početkom 20. stoljeća označen je rastućim pesimizmom i gorčinom koje je prouzročio njegov poslovni neuspjeh, a kasnije i smrt njegove supruge (1904.) te dvije kćerke (Susy 1872. i Clare 1874.). Tada piše novelu Pudd'nhead Wilson i sentimentalnu biografiju Recollections of Joan of Arc da bi niz nastavio s filozofskim, socijalnim i političkim esejima (The Man That Corrupted Hadleyburg i The War Prayer). Nekompletni rukopis djela The Mysterious Strange objavljen je postuhumno 1916.

Društveni aktivizam

U djelu The War Prayer iznio je svoj stav o filipinsko-američkom ratu, ali je njegov izdavač Harper's Bazaar odbio objaviti ovaj esej. Podržao je i revoluciju u Rusiji govoreći kako car mora biti svrgnut na nasilan način, jer miran način nije dao rezultate. Podupirao je ukidanje ropstva te bio aktivni zagovornik ženskih prava. Njegov govor Votes for Women, u kojem se zalaže za davanje prava glasa ženama, smatra se jednim od najčuvenijih govora u historiji. Svoju je podrški davao i radničkom pokretu, posebice sindikatu Knights of Labor (Vitezovi rada). Bio je opčinjen naukom i njenim dostignućima te je njegovao prijateljstvo sa Nikolom Teslom. Njih su dvojica mnogo vremena provodili zajedno u Teslinoj laboratoriji. Tokom tih druženja i sam Twain je osmislio neke izume od kojih je neke i patentirao. Također, bio je poznat i kao veliki ljubitelj mačaka.

U posljednjim godinama svog života pisao je manje, ali je često javno govorio o mnogim temama. Ostao je zapamćen i po odijelima sa bijelim crtama koja je uvijek nosio u javnim nastupima. O njegovu ugledu rječito govori i podatak da je 1907. primio počasni doktorat Univerziteta u Oxfordu. Za sobom je ostavio nedovršenu autobiografiju koju je 1924. objavila njegova sekretarica Alberta Bigelow Paine.

Preminuo je 21. aprila 1910. u mjestu Redding (Connecticut), a sahranjen je na imanju svoje supruge u gradiću Elmira (New York).