Voćnjak posadili iz hobija, danas posao sa sokovima postao pravi biznis

Porodica Vrhovac je prije dvije godine registrovala domaćinstvo i počela proizvoditi zdrave sokove od kruške, bez ikakvih aditiva, šećera i sličnih dodataka.

Prošle godine su proširili svoju ponudu na još četiri vrste sokova.

I dok mnogi bježe sa sela i ostavljaju iza sebe plodna zemljišta i prirodne ljepote, ima i onih koji maštaju da imaju neko imanje na selu kako bi se mogli baviti poljoprivredom, piše Agroklub.

Jedni od njih su i porodica Vrhovac iz Prnjavora, koja je prije par godina odlučila da kupi zemlju u obližnjem selu Gornja Mravica kako bi podigli voćnjak.

Ono što je krenulo iz hobija s vremenom se pretvorilo u zanatsku proizvodnju zdravih sokova i kraft piva, koji su osvojili srca brojnih građana.

Od voćnjaka do proizvodnje sokova

“Moj otac Dragan i majka Gordana su po odlasku u penziju razmišljali kako bi bilo lijepo da imaju parče zemlje na selu. Nisu dugo čekali da ostvare svoju želju, pa je otac našao plac od 27 dunuma koji se prodavao u Gornjoj Mravici. Prvo smo razmišljali da na tom zemljištu zasadimo lješnjake, ali je odluka na kraju pala na kruške. Iskrčili smo zemlju, ogradili je i na 22 dunuma zasadili 3.300 sadnica kruške“, započinje nam svoju priču marketinški menadžer Marko Vrhovac, sin Dragana i Gordane.

On kaže da je od tada prošlo šest godina i da ni u jednom momentu nisu zažalili zbog svoje odluke.

Marko ističe da u voćnjaku imaju između 70 i 80 odsto kruške viljamovke, dok ostatak čine sorte Santa Maria i Abbe Fetel.

Porodica Vrhovac je u početku kruške brala i prodavala, ali su prije tri godine odlučili da se okrenu proizvodnji sokova. Na taj korak su se odlučili, kako pojašnjava Marko, iz razloga jer je industrijska cijena krušaka bila jako niska, pa nisu željeli da voće daju budzašta.

Kupili su pasterizator i presu, te počeli da proizvode sokove za svoju potrebu. Međutim, nakon što su vidjeli da je sok jako ukusan i da se sviđa onima kojima ga prodaju, porodica je odlučila da počne proizvoditi i za tržište.

Sokovi bez aditiva i šećera u pet različitih ukusa

“Prije dvije godine smo napravili etiketu, registrovali domaćinstvo “Vrhovac” i počeli proizvoditi rakiju “viljamovku” i zdrave sokove od kruške, bez ikakvih aditiva, šećera i sličnih dodataka. U soku ima oko 70 odsto ploda kruške i oko 30 odsto jabuke. Ubacili smo jabuku jer bi od čiste kruške bio pregust“, objašnjava Marko.

Dodaje da su prošle godine unaprijedili opremu i ubacili u ponudu još četiri vrste sokova – sok od jabuke, sok od dunje, te mješavina kupine i jabuke, kao i sok od aronije i jabuka.

Sve voće, osim kruške, porodica Vrhovac otkupljuje od lokalnih proizvođača u BiH. Sokove pakuju u litarskim bocama, kao i u malim flašama od po 200 mililitara, koje najčešće kupuju roditelji za svoju djecu jer su praktične.

Marko ističe da je sva proizvodnja smještena na njihovom imanju, a u međuvremenu su nabavili i hladnjaču od 60-ak kvadrata, za skladištenje svježih plodova i sokova.

“Korak po korak i posao sa sokovima i voćnjakom, koji je pokrenut iz hobija, izrastao je u pravi biznis, i sada smo već na prekretnici da vidimo u kom pravcu dalje ići. Trenutno se naši proizvodi mogu naći u čak 50 kafića. Tu smo stali jer nemamo tolike zalihe i ne možemo se širiti na druge objekte, s obzirom na to da voće ne možemo cijediti tokom cijele godine“, pojašnjava nam Marko.

On ističe da ove godine planiraju da uduplaju kapacitete. Marko kaže da im nije cilj da se prodaju u marketima jer bi tada izgubili na kvalitetu s obzirom na to da bi morali ići na enormno velike količine sokova. Umjesto toga porodica Vrhovac želi da zadržati zanatsku proizvodnju, i samim tim kvalitet.

Na imanju porodice Vrhovac kuhaju se i zanatska kraft piva
Uporedo sa proizvodnjom sokova, porodica Vrhovac je počela da eksperimentiše i sa zanatskim kraft pivom, koje su prvi putskuhali 2015. godine iz čiste radoznalosti.

Marko kaže da su ideju za pivo dobio putem interneta, nakon čega su nabavili sistem za kućnu proizvodnju, kapaciteta oko 50 litara.

Naš sagovornik pojašnjava da proces proizvodnje piva traje oko 40 dana, te da su eksperimentisali sa raznim receptima, i trebalo im je dosta vremena dok nisu došli do piva koje im se svidjelo.

Izbor je na kraju pao na tri vrste ale piva – Pale Ale, India Pale Ale i Red Ale.

“Piva smo prvo proizvodili za sebe, a onda smo odlučili da i njih počnemo prodavati i tako su nastala naša kraft piva pod nazivom “Trigger”, koja su veoma brzo našla put do stalnih kupaca. Proizvodnja piva je doskoro bila nekih 1.000 litara mjesečno, a sada bi to trebalo biti preko 2.000 litara jer smo uspjeli povećati kapacitete“, ističe Marko.

Dodaje da sirovine za pivo nabavljaju od dobavljača, koji ih uvoze iz inostranstva jer u BiH nisu mogli naći ječam i hmelj, koji zadovoljavaju kvalitet za proizvodnju kraft piva.

Marko pojašnjava da kraft piva ne zahtijevaju ogromna ulaganja, te da se pivski set kapaciteta oko 50 litara sada može naći na internetu i po cijeni od 3.000 KM.

“Trebate dodatno kupiti sirovine i obezbjediti sebi neki manji prostor i možete krenuti sa proizvodnjom za svoje potrebe. Naravno, ne treba očekivati odmah zaradu jer treba vremena dok vam se uloženi novac počne vraćati“, savjetuje Marko.

Svaki početak je težak, ali se trud na kraju isplati

Marko ističe da u prve tri godine on i njegova porodica nisu imali zaradu od voćnjaka, sokova i piva, te da je posao bio težak jer su sve radili sami on, otac, majka i brat Branko. Imanje je opstalo zahvaljujući njihovoj želji za radom, a ne ekonomskim dobicima.

“Tek smo sada od ovog posla počeli zarađivati i razmišljamo da zaposlimo neke radnike. Posla ima tokom cijele godine, ali najviše u sezoni kada unajmljujemo sezonske radnike jer je berbu nemoguće da odradimo samo nas četvero“, kaže nam Marko.

On pojašnjava da stalno pokušavaju da unaprijede svoju proizvodnju i unesu neke novine, pa su tako prošle godine u svoju ponudu uvrstili i uslužno cijeđenje voća. To je izazvalo veliku pažnju jer su mnogi došli na imanje Vrhovčevih sa velikim količinama voća, kako bi od njega dobili sokove.

“Imali smo pristupačnu cijenu za cijeđenje voća i bili smo bukvalno zatrpani voćem, koje smo cijedili naredna tri mjeseca. Neki su i po tri puta donosili voće na naše imanje jer je godina bila rodna i bilo je mnogo voća“, prisjeća se Marko.

Za kraj nam otkriva da im je sljedeći cilj web stranica sa web šopom kako bi radili distribuciju svojih proizvoda po cijeloj BiH.

Marko kaže da njegova porodica od prvog dana želi da, boreći se na prvom mjestu kvalitetom, a zatim pristupačnim cijenama, obezbjedi svoje mjesto na domaćem tržištu i tako podrži razvoj ekonomije i podigne svijest o zdravoj hrani među domaćim kupcima.

U tome im je mnogo pomogla i CEO Zdrava logika, čiji su kooperanti već skoro dvije godine, a koja predstavlja marketnišku i promotivnu platformu organskih i domaćih proizvođača.