Zijo Valentino za Radiosarajevo.ba: 'Ono što se danas nudi djeci je udar na talenat i ukus'

Kultna sarajevska pop rock grupa Valentino će 24. novembra u Domu mladih održati koncert u sklopu turneje "40+".

Legende osamdesetih, predvođene osnivačem i sadašnjim frontmenom Zijom Rizvanbegovićem, ovim nastupom će proslaviti četrdesetu godišnjicu karijere, koja je započela baš na tom čuvenom mjestu.

Vezan za prostor

"Naš prvi veliki koncert bio je u Domu mladih. To je bio jedan ogroman prostor tada. Pripadao mu je i Kaktus i svi oni okolni prostori. To je bilo kao pola velike Skenderije. Po 4.000 ljudi se tamo skupljalo. Svirali smo tu sigurno šest, sedam puta, tako da sam jako vezan za taj prostor i odlučili smo da ovaj krug koncerata zatvorimo baš tu", kazao je Zijo Valentino za portal Radiosarajevo.ba.

Turneja je počela koncertom u Zagrebu 24. novembra 2022., a nastavljena je koncertima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kanadi, Australiji...

Kako je pojasnio, naziv turneje '40+' ima mnogo veću dubinu.

"To je onaj minuli rad. Što je duži plus u životu, duže ćeš i trajati. To je neko naše iskustvo. U tom plusu je sadržano sve ono što ti je trebalo da dođeš do prvog snimka, prve ploče, izdanja. Plus sadržava one bezbrojne probe, skupljanje novca za instrumente, pravljenje pjesama, smrzavanja, lov na menadžere koji su nam krali prve honorare... Taj plus podrazumijeva sve one dječije snove, nadanje i neprospavane noći, propale ljubavi koje su nam kasnije dale inspiraciju za velike pjesme. A naš autorski plus bio je jako dugačak. Prvu ploču sam uspio da napravim s 20 i kojom godinom, a sviram od gimnazije. Nismo uspjeli preko noći, što mislim da je jako važno", ispričao je Zijo.

Turneja ima originalnu ideju i slogan.

"Kod nas se koncerti zovu 'Dođite da promuknemo zajedno'. To je slogan. Sama ideja koncerta je da 'Nova godina nije 31. decembra, nego kad je nama lijepo'. Tako da mi sviramo dok god ljudi žele, dok te pjesme gore i dok nam ne ugase struju", istakao je Zijo.

Osim starih, bezvremenskih hitova poput Volim te još, Bez tebe, Idu ptice selice, Oka tvoja dva, Ne daj mi da govorim u snu itd., pred sarajevskom publikom izvest će i neke nove pjesme.

"Sviramo sve stare pjesme koje ljudi vole, ali i neke nove koje još nisu čuli. Nedavno nam je izašao novi singl Neću kući i to je najava novog albuma koji će da izađe na proljeće, mislim za Dan zaljubljenih", otkrio je.

Uprkos utvrđenom repertoaru i konceptu nastupa, publika će biti ta koja će voditi glavnu riječ.

"U Zagrebu smo svirali tri sata. Tu smo napravili jedan koncept, ali dok smo izlazili na binu publika je počela da pjeva drugu pjesmu. Onda smo tako krenuli i oni su nam najavljivali pjesme, tako da ćemo vjerovatno ići u tom pravcu, da bude dernek. Jednostavno sviraš onako kako te ljudi navuku u našem izboru pjesama, a mislim da imamo puno za jednu veliku, dugačku noć".

Veliki raspon generacija

Iaku su se publika i muzički ukusi dosta promijenili s godinama, Valentino ima tu sreću da ga prate različite generacije.

"Na našim koncertima možete vidjeti baš veliki raspon generacija, što je velika sreća da se održi bend i moja inspiracija autora. Postoje klinci kojih je puno i stariji među koje pripadam i ja. Mi na Balkanu imamo jednu sreću što je veliki raspon u godinama publike. To na Zapadu nije tako. Tamo publika dolazi u nekim užim ciljnim grupama, a kod nas je to stvarno 'od igle do lokomotive' i to je velika sreća. Danas su neke druge muzike moderne, sad je to nešto totalno drugo. Kao što je u moje doba odrastanja bio moderan rock and roll, mojim starcima je to bilo vrlo čudno i nije bilo na liniji njihovog muzičkog ukusa, ali je bilo kvalitetno. Danas ovo što se nudi djeci koja rastu je na nivou jednog udara na talenat, ukus i na esenciju onog što je muzika", kazao je Zijo.

Sarajevo je osamdesetih bilo centar muzičke scene regiona, a veliku ulogu u tome imao je i Valentino.

"Ono je bila revolucija u to doba. Krenulo je s Indexima, a onda se poslije jedne pauze pojavilo Bijelo dugme, koje je sve to 'pomelo' i postavilo nove uzuse rock and rolla i muzike. U jednom momentu kad su oni otišli u vojsku sve je stalo. Onda smo se pojavili mi s našom prvom pločom, kojom smo otvorili vrata jugoslovenske scene", ispričao je Zijo i nastavio:

"To je bio veliki intelektualno-muzički udar. Taj input i dan-danas ima neki svoj odraz. Taj plamen se nije ugasio i te pjesme su još vrlo popularne. To su bili veliki talenti. U to doba smo svi bili drugačiji. Nisi smio biti isti, mater bi te izbacila iz kuće. Ako te već trpi da se baviš gitarom, a da još ličiš na nekog, to bi bio još veći grijeh. Danas u muzici imaš klonove. Pojavi se jedan izvođač koji je popularan, onda deset kopija. Kod nas niko nije ličio na nekog drugog zato što smo bili takvi karakteri i to je bilo takvo doba. To je bilo kao s autima, znalo se kako izgleda Mercedes, a kako Peugeot, Volvo, Renault i Fića. Takvi smo i mi bili kao muzičari. Naše pjesme su bile drugačije, kao i teme, izgled, energije i naši talenti".

Od brojnih pjesama koje je komponovao i napisao, najdraže su mu balade.

"Ja najviše volim balade koje smo radili. Mislim da su te pjesme najbolje. Što bi rekao Alex Ferguson: 'Kako štopaš loptu, takav si fudbaler'. I kod mene je: 'Kako pišeš baladu, takav si autor. Balade su suština. Tu ne možeš da sakriješ pjesmu produkcijom, silnim instrumentima. Tu je ona gola priča, ti gitara i hajmo majstore", dodao je Zijo na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba.