Ugledni filmski kritičar o dodjeli Oscara: 'Ovaj film će izdominirati, jasno je i zbog čega'

Dodjela najvećih filmskih nagrada – Oscara, 96. po redu, bit će održana u noći s nedjelje na ponedjeljak u hollywoodskom Dolby Theatru.

Oppenheimer, drama Christophera Nolana o ocu atomske bombe, glavni je favorit za osvajanje Oscara za najbolji film, ali i trijumf u mnogim drugim kategorijama. Oppenheimer je vodeći po broju nominacija – 13, a slijede ga Jadna stvorenja (Poor Things) – 11 i Ubistva pod cvjetnim mjesecom (Killers of the Flower Moon) – 10. (sve nominacije možete pogledati OVDJE).

Nedostatak hrabrosti

Da će ceremonija proteći u znaku Oppenheimera uvjeren je i Dean Sinovčić, ugledni filmski kritičar iz Hrvatske, koji je za portal Radiosarajevo.ba govorio o predstojećem događaju.

"Prema svemu sudeći dodjela Oscara će ove godine biti najmanje neizvjesna. Oppenheimer je sasvim zasluženo najveći favorit. Sasvim zasluženo je na Zlatnim globusima dokazano da je film Barbie zalutao u tako ozbiljne nominacije", rekao je Sinovčić za Radiosarajevo.ba i nastavio:

"Što se tiče filma Jadna stvorenja, koji se meni lično jako sviđa, kao i prethodni filmovi Yorgosa Lanthimosa, prava je šteta što Američka filmska akademija nema hrabrosti takvom filmu dodijeliti Oscara za najbolji film ili barem Emmi Stone za najbolju glumicu. Svakih deset godina Akademija pokazuje hrabrost, a ispucali su se već u protekloj deceniji s dodjelom nagrade filmu Parazit (Parasite, 2019). Bojim se da ćemo morati sačekati na neki drugi film gdje će Akademija pokazati svoju hrabrost".

Obrazložio nam je i zašto je Oppenheimer ove godine ubjedljivo najveći favorit za trijumf.

"Kad se gleda kompletna podloga, zna se na koji način se dijele Oscari i šta je važno prilikom odabira filma. Onda je prilično jasno da će Oppenheimer osvojiti najviše Oscara uključujući onaj najvažniji u kategoriji najboljeg filma. Kada sam prvi put pogledao film Oppenheimer za hrvatske medije sam rekao da smo gledali film koji će osvojiti Oscara. On ispunjava nekoliko tih bitnih stvari. Važan je politički i historijski film, izvrsno režiran od izvrsnog reditelja Christophera Nolana, onako jedno epsko djelo koje traje tri sata i sve to vole članovi Akademije, odnosno njihovi glasači. Ništa nije čudno što će taj film pobijediti", kazao je Sinovčić i dodao:

"S druge strane, Jadna stvorenja su film koji je otkačen i vizuelno sjajan, a govori o bitnoj i aktuelnoj temi, to je pitanje žena, feminizam. Tu se spominje mnogo tih tema, što direktno, što između redova i to na jedan vrlo intrigantan način. Međutim, politička važnost Oppenheimera i težina Christopera Nolana kao godinama jednog od najboljih svjetskih reditelja prevagnut će na njihovu stranu".

Strahovit marketinški pritisak

Veliku buru i pažnju javnosti izazvalo je to što su Greta Gerwig i Margot Robbie, rediteljka i glavna glumica filma Barbie, ostale bez nominacija u kategorijama za režiju i najbolju žensku ulogu. Za Sinovčića to nije nikakva krađa.

"Znate da Amerika u posljednjih nekoliko godina živi pod snažnim uticajem Me Too pokreta i svih tih pokreta koji idu za jačanjem pozicije žena u društvu. Ja nemam ništa protiv toga, ali to ne znači ako je neka žena režirala film da automatski samo zato jer je žena mora osvojiti Oscara. Pridružujem se onoj grupi ljudi predvođenih Oliverom Stoneom koji je rekao da je film Barbie obična infantilizacija. Iskreno, ja nisam izdržao duže od 35 minuta gledanja tog filma i onda sam rekao da ja to ne mogu.

Taj film ima toliko nominacija koliko ima zbog strahovitog marketinškog pritiska kompanije koja ga je producirala. Morate znati da u Americi, ako neki film košta preko 100 miliona dolara, jasno je da se ništa neće prepustiti slučajnosti. Radit će se strahovit marketinški pritisak i na članove Akademije kako bi ga pogledali i nominirali. Radio se i medijski pritisak preko novinara koji su stalno isticali važnost filma i na kraju je film i došao do svih tih nominacija.

Međutim, kad pogledamo Zlatne globuse, kad je trebalo izglasati šta je najbolje, tu je film Barbie bio teško poražen. Slično se događa i na Oscarima. Već na nominacijama Greta Gerwig i Margot Robbie su uskraćene i dolazimo u situaciju gdje ispada skandalozno reći da Greta Gerwig nije nominovana jer to nije dovoljno dobro, ali je vrlo popularno reći da je Greta Gerwig žena koja je u tom filmu progovorila o ženskim temama i bitno ju je zato nominovati. Na svu sreću, filmski svijet ne funkcioniše na taj način. Ponovit ću još jednom, za mene je to loš film, koji nije trebao imati nijednu bitnu nominaciju".

Na iznenađenje mnogih, bez nominacije, u kategoriji za glavnu mušku ulogu, ostao je Leonardo DiCaprio (Ubistva pod cvjetnim mjesecom), kao i Barry Keoghan (Saltburn).

"Leonardo DiCaprio je možda dosadio s uvijek istim načinom glume. Jednostavno, postoje bolji od njega. Što se tiče Barryja Koeghana, on je jedan fantastičan glumac i onaj tip koji u svakom filmu zbog vrhunske glume zaslužuje da bude nominovan za Oscara. Prema tome, on bi trebao kukati zašto nije nominovan, a ne DiCaprio. Ali tako to ide. Sjećam se još prije nego što je DiCaprio osvojio svog Oscara, u medijima se toliko kukalo oko toga, a u to vrijeme ni Joaquin Phoenix nije imao Oscara. Rekao sam ako zbog nečeg trebamo žaliti onda je to, jer Phoenix glumom 'pojede za doručak' tog DiCaprija i mnoge razvikane glumce u Hollywoodu".

Baš kao što se DiCaprio nekada silno trudio doći do zlatnog kipića, to i dalje pokušava učiniti Bradley Cooper, koji je ove godine odlučio ciljati na više kategorija.

"Bradley Cooper se gura i kao reditelj i kao glumac, ali i kao producent. Do sada je imao niz nominacija, uključujući i Maestro. U Hollywoodu ga prati glas da očajnički želi osvojiti Oscara, tako da je došlo do toga da je u ovoj, nazovimo je predizbornoj kampanji, između redova optuživao Cilliana Murphyja da nije zaslužio Oscara za Openhheimera, već da je on to zaslužio za ulogu Leonarda Bernsteina u Maestru. Onda su ga malo i 'rastezali' po medijima, u stilu kako ga nije sram kritikovati kolegu samo da bi sebe promovisao. On je već zbog toga došao na loš glas, maltene ubit će se čovjek ako u sljedećih par godina ne osvoji Oscara za bilo šta što smo spomenuli.

Lično, smatram film Maestro jako lošim i ne vidim zbog čega je taj film bitan, osim tog strahovitog marketinškog pritiska koji sam već spominjao, u ovom slučaju kompanije Netflix, koji kroz osvajanje Oscara želi promovisati sebe kao streaming platformu i povećavati broj pretplatnika. Zbog toga se naravno ne biraju sredstva da se taj film promoviše na sve strane i gura za sve moguće nagrade. Onda se jadni Copper ponada, ali na kraju on ipak ispada gubitnik".

Nejasna pravila i nefilmski elementi

Kriteriji za dodjelu nagrada s godinama su se znatno promijenili, a već duži vremenski period na Oscarima imamo priliku svjedočiti promicanju rodnih i rasnih manjina. Akademija je pritom uvela pravilo da svaki film koji uopće želi konkurisati za nagrade mora ispunjavati određene standarde inkluzivnosti.

"Ono što je dobro po pitanju Američke filmske akademije je što je ona posljednjih godina odlučila popunjavati svoje članstvo poprilično velikim brojem ljudi izvan SAD-a. To su vrlo bitna filmska imena. Tako je i Danis Tanović na kraju krajeva postao njihov član i samim tim jedan od nosača", kazao je Sinovčić i nastavio:

"Ali nejasno mi je da film koji se namjerava takmičiti za Oscara mora ispunjavati određena pravila igre u smislu zapošljavanja LGBT osoba, osoba s invalidnošću, određen broj ljudi drugačije broje kože itd. Na kraju krajeva, kvaliteta filma ne ovisi od toga koliko ste u njemu imali LGBT osoba ili osoba druge boje kože. Dobar film je dobar film šta god mi mislili o tome".

Naglasio je kako je dobra stvar što je u Europi po tom pitanju situacija znatno 'normalnija'.

"Kuda će nas to odvesti, zaista ne znam. Volio bih se staviti u kožu nekog producenta ili reditelja koji ima dobru filmsku priču, a oni mu kažu da za to mora imati takve i takve osobe jer inače nema šansu takmičiti se za Oscara. Može on reći da u takvom scenariju to nije zamišljeno, a oni će mu poručiti kako nema ništa od snimanja filma jer neće imati prolaz na Oscarima. To se stvara kad neki nefilmski elementi utiču na to kako će neki film izgledati.

Na svu sreću, mi živimo u Europi i ja još nisam čuo da je neka europska zemlja koja dijeli svoje važne nacionalne nagrade odlučila na takva pravila igre. Tako da se možemo tješiti što živimo tu, a s druge strane, kad gledamo tog Oppenheimera, koji će vjerovatno osvojiti Oscara za najbolji film, tu ne vidimo da su ti elementi uticali na sam film. Ali opet imamo slučaj Lilly Gladstone u filmu Ubistva pod cvjetnim mjesecom, koja je fenomenalna, ali kojoj značajno pomaže to što je prva žena indijanskog porijekla koja je nominovana za Oscara i koja će ga vrlo lako dobiti u kategoriji najbolje ženske uloge", dodao je Sinovčić za Radiosarajevo.ba.