"Pamtim to kao da je bilo danas": Boro Kontić otkrio sve o knjizi koju je napisao sa Sejom Sexonom

Legendarna sarajevska grupa Zabranjeno pušenje 24. maja će proslaviti 40 godina od objavljivanja svog prvog albuma Das ist Walter. Dan ranije, 23. maja, izdavačka kuća Buybook će predstaviti Pamtim to kao da je bilo danas, knjigu intervjua koje je poznati novinar Boro Kontić uradio sa Sejom Sexonom.

Za one koji nisu upoznati s Kontićevim likom i djelom vrijedi reći kako se radi o čovjeku koji je jedan od najzaslužnijih zašto je sarajevska scena osamdesetih prodisala punim plućima. Kontić je kao zaljubljenik u radio osmislio slavnu Top listu nadrealista, a kasnije je uređivao i brojne druge radijske emisije. Reditelj je i nekoliko nagrađivanih dokumentaraca, te osnivač i voditelj Media centra Sarajevo.

Intrigantna priča

Kontić je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba otkrio kako je došlo do ideje za knjigu.

"Prije nekoliko godina, možda šest ili sedam, sreli smo se poslije jednog koncerta Zabranjenog pušenja u Sarajevu i razgovarali. U jednom trenutku na moje rutinsko pitanje, kako je nastala jedna pjesma Pušenja, Sejo mi je ispričao dugu i intrigantnu priču koja je bila toliko interesantna i nova da sam spontano rekao: 'Ovo bi trebalo zapisati'. U prvi mah sam pomislio da bi to mogao biti tekst za portal mog Media centra", ispričao je Kontić za Radiosarajevo.ba i nastavio:

"Ta se ideja dugo 'krčkala' dok prošle, 2023. godine, nismo napokon sjeli da zabilježimo ta sjećanja na nastanak nekoliko pjesama Zabranjenog pušenja. Zapravo, nekoliko ključnih tekstova Seje Sexona. I onda, kako to u pravilu bude, pojavila su se još neka pitanja, tačnije desetine njih, i taj se inicijalni razgovor počeo širiti u više pravaca. I tako smo stigli do 300 stranica intervjua. Ukratko: Šta zna dijete šta je 300 kila. Uzme i nosi".

Objasnio je o čemu knjiga zapravo govori.

"Knjiga je u osnovi priča o pjesmama Seje Sexona. Istovremeno i opis Sarajeva osamdesetih, podsjećanje na brojne ljude koji su se kretali u tim krugovima, aferama koje su pratile grupu, ratu i povratku Zabranjenog pušenja poslije sedam godina te svim poslijeratnim albumima ove grupe sve do današnjeg dana".

Zabranjeno pušenje je promijenilo tadašnju muzičku scenu, a jedna je od rijetkih grupa iz tog perioda koja je opstala i danas. Pitali smo Kontića kako gleda na uticaj koji je ona ostavila na muzičku, ali i kulturnu scenu bivše Jugoslavije.

"Kakva je ta slika, to bih ostavio čitaocima. Ali, činjenice govore same za sebe. Bend koji već četiri decenije redovno izdaje vrhunske albume, ima listu od 200 pjesama, desetine hitova, nikad ne posustaje kreativno, stalno je u vrhu regionalne scene, uvijek pred punim dvoranama. Meni se čini da je najbliži opis - naši Rollingstonesi".

U dijelu iz predgovora koji je objavljen može se pročitati dio vezan za njegovu nekadašnju emisiju Primus i Top listu nadrealista, gdje se opisuju počeci kasnije kultnog TV showa. Kontić je otkrio šta nam knjiga donosi o tome.

"Top lista nadrealista nije u prvom planu ove knjige i o njoj se govori onoliko koliko je bila prisutna na putu Zabranjenog pušenja. Dakle, mnogo više u osamdesetim godinama. Ja sam u uvodnom dijelu knjige opisao kako je nastala Top lista nadrealista jer su, tada, te veze bile neraskidive.

U drugom dijelu knjige govori se o ratnim izdanjima TLN-a. U to vrijeme to bio jedini način da se iskažu. Kakav je ovaj fenomen poslije skoro pola vijeka od nastanka? Sudeći po pregledima starih materijala, prilično aktuelan. Sam taj naslov i danas je sinonim za drugačiji i neprevaziđen humor. Nije zaboravljen i vjerovatno neće zadugo".

O Arslanagiću i Karajliću

Kontić u predgovoru spominje i Zlatka Arslanagića, s kojim je imao neke uspješne saradnje, a koji je također bio dio Top liste nadrealista. Objasnio je njegovu ulogu u svemu tome.

"Zlatko Arslanagić je izuzetno važan za nastanak radijske Top liste. Možda odlučujući. Njegove kreacije gramofonskih ploča bez vinila, dok je bio učenik drugog razreda gimnazije, bile su odlučujuće da se upustim u rad s njima, maja 1981. On je naravno mnogo poznatiji kao osnivač i lider Crvene jabuke. Zlatko je jedan od najznačajnijih autora kada se govori o sarajevskoj renesansi osamdesetih. Pominje se u knjizi više puta a za poštovaoce Zabranjenog pušenja bit će interesantna priča o njegovom uticaju na nastanak pjesme Biffe Neretva".

Neizbježna ličnost koja se veže i za Zabranjeno pušenje i za Top listu nadrealista je Nele Karajlić. Bez obzira na stvari koje su se dogodile u ratnom i poslijeratnom periodu, njegov značaj je neosporan. Knjiga, između ostalog, govori i o njemu.

"Nele je prisutniji u prvom dijelu knjige koji govori o periodu od ranih osamdesetih do početka rata. Dovoljno je reći da je on, u to vrijeme, frontmen Zabranjenog pušenja i vodeća ličnost Top liste nadrealista. Ja ga lično pamtim kao izuzetno talentiranu osobu, lucidnu i prepunu energije.

Pojavljuje se i u epilogu knjige, završnom poglavlju, u kojem se sumira šta se sve desilo s glavnim akterima sarajevskih osamdesetih. To ćete morati sami pročitati", dodao je Kontić za Radiosarajevo.ba.

Promocija knjige Pamtim to kao da je bilo danas je u četvrtak, 23. maja u 12 sati, u bašti knjižare Buybook.