Konačno otkrivena lokacija na kojoj je nastalo posljednje djelo Van Gogha

Posljednja slika Vincenta van Gogha (1853 – 1890) Korijenje drveća splet je boja i oblika: Zamršeno plavo korijenje izbija iz apstraktne padine, dok svijetlozeleno lišće "leluja" na vjetru.

Zet slavnog umjetnika Andries Bonger, kasnije je zapisao: ""Jutro prije nego što je upucan, Van Gogh je stvorio sous-bois (šumsku scenu) punu sunca i života.”

Historičari znaju da je nizozemski umjetnik radio na ovome 27. jula 1890. - istog dana kada se vratio u hotel u francuskom gradiću Auvers-sur-Oise, s ranom od pištolja u stomaku. Dva dana kasnije, Van Gogh je umro, a Korijenje drveća ostalo je nedovršeno. 

Sada, zahvaljujući starinskoj francuskoj razglednici, istraživač Wouter van der Veen otkrio je preciznu lokaciju koju je Van Gogh slikao, a eksperti iz amsterdamskog muzeja koji nosi ime po slavnom umjetniku, potvrdili su da lokacija djeluje "izrazito autentično". Van der Veen, naučni direktor Van Gogh instituta u Francuskoj, lokaciju je otkrio dok je proučavao razglednice Auversa s početka 20. stoljeća. 

Na jednoj od njih, biciklist stoji kraj padine prekrivene debelim, zamršenim korijenjem drveća. Lokacija je, kako se otkrilo, stotinjak metara udaljena od hotela u kojem je Van Gogh proveo posljednje dane svog života. 

Kako zbog COVID-a nije mogao otputovati u ovaj grad, Van der Veen je angažirao Berta Maesa, dendrologa koji se specijalizirao za historiju i vegetaciju, ali i stručnjake iz Van Gogh Muzeja. Također je kontaktirao vlasnika Instituta Van Gogh Dominique-Charlesa Janssensa, koji je bio u Auversu u tom trenutku, te ga je zamolio da posjeti lokaciju.

Janssens je brzo potvrdio da je to - to.

Van der Veen je otkrića objavio u knjizi Attacked at the Very Root: An Investigation Into Van Gogh’s Last Days, koju možete besplatno skinuti na ovom LINKU.

Do danas, niko tačno ne zna kako je umro Vincent van Gogh iako je uvriježeno mišljenje da je počinio samoubistvo. Historičari znaju da je posljednjih godina patio od mentalnih oboljenja - vjerovatno je zbog toga i odsjekao dio svog lijevog uha, 1888. godine - ali opisi simptoma nisu precizni, te je, po tom osnovu, tačnu dijagnozu nemoguće utvrditi. 

Prije skoro deset godina, historičari i dobitnici Pulicera Steven Naifeh i Gregory White Smith iznijeli su kontroverznu teoriju da je njegova smrt bila nesreća - tvrde da su ga upucali dječaci, njegovi poznanici, te ih Van Gogh nije htio prijaviti. Inače, metak koji je završio u abdomenu promašio je vitalne organe, pa je Vincent van Gogh umirao 29 sati. Dvoje ljudi, liječnik i homeoterapeut, koji su ga njegovali nisu mogli razumjeti kako su ustvari nastale njegove rane.

Najraniji opisi incidenta – oni pisani odmah nakon događaja – ne spominju samoubistvo, već samo da je „Van Gogh ranjen“. Stanovnici Auversa, pitoresknog sela pokraj Pariza, šutjeli su i ‘na prvu’ svjedočili da Van Gogha taj dan nisu vidjeli. Niko nije znao ili htio reći odakle mu revolver...