Faruk Sokolović za Radiosarajevo.ba: O novom filmu, saradnji s Bjelogrlićem, "Vizi za budućnost"...

Bosanskohercegovački scenarista i reditelj Faruk Sokolović na prošlogodišnjem Sarajevo Film Festivalu predstavio je svoj novi igrani film Backup, nastao u produkciji Mebius Filma, koji kreće s kino distribucijom 24. aprila.

Riječ je o psihološkom trileru koji istražuje teme suočavanja s prošlošću, krivice i oprosta. Radnja je smještena u 2020. godinu, na početku pandemije COVID-19, i povlači paralele između pandemije i ratnih iskustava.

Različiti doživljaji

Glumačku ekipu predvodi Dragan Bjelogrlić, a čine je još Belma Salkunić-Bektešević, Rijad Gvozden, Bojana Gregorić Vejzović, Jasna Diklić, Karla Matošić Gvozden... Jednu od uloga ostvario je i sam Sokolović koji je uoči početka prikazivanja filma govorio za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Vaš novi film 'Backup' kreće s kino distribucijom nakon što je premijerno prikazan na prošlogodišnjem SFF-u. Kakve su bile impresije i komentari nakon prvog prikazivanja, i zbog čega se čekalo toliko na zvanični izlazak filma?

Sokolović: Impresije i komentari su bili jako zanimljivi. Neke smo snimili i bit će dio kampanje pred redovnu distribuciju filma. Različiti doživljaji priče, od komentara da je film ugodno iznenađenje, potpuno neočekivan, drugačiji od filmova koji se snimaju u zemljama regije do vrlo emotivnih, duboko proživljenih iskustava i identifikacije s likovima. Nije dugo do izlaska filma, proljeće je lijepo vrijeme za otići u kino i to nas je opredijelilo, nigdje ne žurimo.

Radiosarajevo.ba: Kako bi opisali film iz ugla scenariste i reditelja. Čime se on bavi i koja je njegova suštinska poruka?

Sokolović: Priča o tome kako jedan trenutak, izbor koji napravite u životu, učini vaš kosmos monstruoznim. Film govori o temi koja nas okružuje u svim sferama života, pohlepi za novcem, ima li pohlepa granice, šta je sve čovjek spreman žrtvovati otimajući tuđe.

Radiosarajevo.ba: Vaša nova saradnja s Draganom Bjelogrlićem nakon 'Mliječnog puta'. Imati njega u glavnoj ulozi filmu sigurno daje dodatnu vrijednost!?

Sokolović: Bjela je izuzetan glumac, profesionalac i veliko je zadovoljstvo raditi sa njim. Mi sarađujemo duže od 20 godina i prijatelji smo. Dijelim osjećanja iz njegove izjave sa snimanja filma kada je rekao da se osjeća jako prijatno i ugodno, kao da je kod prijatelja u posjeti kući i da sarađuje vrlo opušteno, s puno razumijevanja, da rad na filmu ne shvata kao klasičan posao, nego kao zajedničko prijateljsko stvaranje.

Radiosarajevo.ba: 'Backup' je vaš tek drugi film u više od dvije decenije. U međuvremenu ste se uglavnom bavili TV serijama. Zbog čega ste izabrali taj put?

Sokolović: Backup je moj ukupno četvrti film. 1999. godine je bio Tunel, 2000. Mliječni put, 2018. snimio sam film Duran i sada Backup. To su bili nezavisni filmovi i Backup je prvi put dobio sredstva u iznosu od 50.000 KM od Ministarstva za kulturu Kantona Sarajevo. Mi nismo pretplaćeni na sredstva poreznih obveznika pa zbog toga i nekih drugih kretanja u prostoru natječaja za sufinasiranje filmova rijetko uspijem snimiti film.

Serijama se bavim od 1989. godine kada smo napravili Sarajevske priče, prvu igranu seriju u privatnoj produkciji u Jugoslaviji, s Borom Todorovićem, Mirom Furlan, Enom Begović, Ljubom Tadićem i mnogim sjajnim glumcima. Za vrijeme rata smo također snimili igranu seriju koju nikad nisam stigao montirati i čeka montažu i postprodukciju, a nakon rata do danas smo producirali veliki broj serija, i to je bilo posebno zadovoljstvo i uspješnost. Mi sve ove godine živimo na tržištu, slobodni, bez političkih i drugih lobija koji bi odlučivali jesmo li podobni da dobijemo priliku da snimimo film ili seriju.

Nedjelja kao praznik

Radiosarajevo.ba: Vaš rad definitivno je obilježila serija 'Viza za budućnost'. Kako sada gledate na taj njen nevjerovatan uspjeh i kultni status koji je stekla?

Sokolović: Neki dan me vozio taksista koji me pitao: "Hoće li biti nastavak serije Viza za budućnost? Ispričao mi je da pamti svaku nedjelju kada bi njega i brata mama okupala, u posjet bi im došli tetka i tetak, koji nisu imali djecu, i svi bi u 20 sati bili pred televizorom i uživali gledajući Vizu. Svaka nedjelja uvečer je bila kao praznik.

Uspjeh serije na prvom mjestu se dogodio zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa scenaristom Hasanom Džafićem, sjajnim glumcima i slobodi govora koju smo s ulice, iz haustora, iz četiri zida premjestili u javni prostor. To je bila terapija u vremenu nakon rata ali duh, humor koji je okupljao porodice je opstao sve ove godine. Svi filmovi i serije, rad s glumcima donesu nova iskustva ali i divna prijateljstva. Teško je nabrojati sve sjajne glumce: Ljubiša Samardžić, Nada Đurevska, Zoran Bečić, Minka Muftić, Boris Dvornik, Meliha Fakić, Mirvad Kurić, Admir Glamočak, Izo Bajrović, Jasna Diklić, Rade Čolović, Tanja Bošković, Žan Marolt i mnogi drugi učinili su ovu seriju atraktivnom svih ovih godina.

Radiosarajevo.ba: Bh. filmska industrija se duže vrijeme nalazi u teškoj situaciji. Nadu u bolje sutra daje najavljeno osnivanje Fonda za kinematografiju KS. Šta mislite o tome?

Sokolović: Vidjet ćemo. Ukoliko Fond bude radio po profesionalnim kriterijumima, ukoliko članovi komisija koje odlučuju o dodjeli sredstava i pročitaju scenarije kandidovane na natječaju, a ne budu formalni učesnici s konkretnim zadatkom za koga će glasati, ima nade. Mada je sve dugo godina u rukama istih ljudi koji odlučuju o svemu.