ASA Institut | U Sarajevu održan Prvi međunarodni simpozij iz endokrinologije i dijabetologije

Prvi međunarodni simpozij iz endokrinologije i dijabetologije, pod nazivom „Gojaznost iznad uobičajenih okvira“, održan je 6. i 7. juna 2026. godine u ASA Institutu u okviru 17. Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka – BHAAAS.

Organizatorica simpozija je doc. dr. sc. Selma Jusufović, specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinologije i dijabetologije, angažirane u ASA Bolnici, zajedno sa kolegama sa Klinike za endokrinologiju KCUS-a, u saradnji sa ASA Bolnicom i BHAAAS, koji je okupio brojne domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti endokrinologije, dijabetologije, genetike, reproduktivne medicine, kardiologije, hepatologije i drugih povezanih medicinskih disciplina.

Prisutnima se na početku obratila dr. Vedka Begović, voditeljica Medicinskog odjela BHAAAS-a, koja je predstavila rad BHAAAS-a s posebnim fokusom na značaj Medicinskog odjela u povezivanju stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, razmjeni znanja i unapređenju zdravstvene prakse kroz kontinuiranu edukaciju i međunarodnu saradnju.

Predavanja, radionice, workshopi, panel-diskusije i stručne sesije održane tokom dva dana bile su od izuzetnog značaja za dalji razvoj struke, razmjenu znanja i međunarodnih iskustava, a sve s ciljem unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i postizanja najboljih mogućih ishoda liječenja za pacijente.

Centralna poruka Simpozija jeste da gojaznost nije pitanje ličnog izbora, nedostatka volje ili isključivo estetski problem, već kompleksna hronična bolest koja zahtijeva pravovremenu dijagnozu, stručni nadzor, individualizirano liječenje i dugoročnu podršku pacijentima.

Poseban fokus na zdravlje djece i budućih generacija

Organizatorica Simpozija, doc. dr. sc. Selma Jusufović, upozorila je da gojaznost predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova budućnosti, posebno kada je riječ o djeci i mladima.

„Gojaznost je izuzetno važna tema jer je postala ogroman problem budućnosti. Već danas moramo razmišljati o našoj djeci. Trenutno imamo oko 55.000 djece koja žive s pretilošću, a taj broj će se, ukoliko ne reagujemo, nastaviti povećavati. To znači da ćemo vrlo brzo kod djece imati dijabetes povezan s pretilošću, hipertenziju, masnu jetru i kardiovaskularna oboljenja. Nije isto kada osoba zbog pretilosti razvije ove komplikacije u pedesetoj godini života i kada ih dobije već u dvadesetim ili tridesetim godinama“, izjavila je doc. dr. sc. Selma Jusufović.

Upravo je potreba za promjenom dosadašnjeg odnosa prema gojaznosti bila jedan od glavnih razloga za organizaciju Simpozija.

„Prvi međunarodni simpozij iz endokrinologije i dijabetologije, organizovan pod okriljem BHAAAS-a, okupio je stručnjake iz regije, Evrope i svijeta koji su svoja znanja i iskustva podijelili s našim zdravstvenim profesionalcima. Na taj način želimo pomoći da promijenimo dosadašnji stav prema gojaznosti. Izuzetno je važno da cjelokupna populacija prihvati gojaznost kao hroničnu bolest, jednako kao što prihvatamo da su hipertenzija i dijabetes hronične bolesti“, naglasila je Jusufović.

Tokom Simpozija predstavljena su savremena naučna saznanja o genetskim i metaboličkim uzrocima gojaznosti, njenoj povezanosti s dijabetesom, bolestima srca i krvnih sudova, masnom bolesti jetre, neplodnošću, hormonskim poremećajima, osteoporozom, bolestima lokomotornog sistema, mentalnim zdravljem i određenim malignim oboljenjima.

Danska iskustva u prevenciji i liječenju dijabetesa

Poseban dio programa, pod nazivom „Od Stena do Sarajeva“, bio je posvećen predstavljanju iskustava Steno Diabetes Center North Denmark i danskog modela brige o osobama koje žive s dijabetesom.

Poul Erik Jakobsen, generalni direktor Steno centra za dijabetes Sjeverna Danska i endokrinolog s dugogodišnjim iskustvom u oblasti dijabetesa, istakao je značaj međunarodne razmjene znanja i razvoja drugačijih pristupa prevenciji.

„Predstavljamo iskustvo Steno centra za dijabetes u Danskoj jer smatramo da je važno podijeliti naše znanje s partnerima u drugim dijelovima Evrope. Dijabetes, posebno dijabetes tipa 2, u stalnom je porastu i predstavlja veoma izazovan zdravstveni problem. U cijelom svijetu sve više ljudi obolijeva od dijabetesa i moramo se ozbiljno pozabaviti tim pitanjem. Vjerujem da dio slučajeva možemo spriječiti ukoliko budemo djelovali drugačije nego do sada“, izjavio je Jakobsen.

Govoreći o povezanosti gojaznosti i dijabetesa, naglasio je da gojaznost ne treba posmatrati samo kao posljedicu životnog stila.

Kao endokrinolog prvenstveno se bavim dijabetesom, ali mogu jasno reći da gojaznost ne smatram životnim stilom niti jednostavnim ličnim izborom“, poručio je Jakobsen.

Potrebno je zaustaviti stigmatizaciju osoba koje žive s gojaznošću

Dr. sc. Maja Baretić iz Zavoda za endokrinologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb govorila je o savremenom razumijevanju gojaznosti i potrebi za promjenom odnosa društva prema osobama koje žive s ovom bolešću.

„Debljinu danas definitivno shvatamo kao bolest. U približno 95 posto slučajeva ona je povezana s činjenicom da živimo u okruženju koje možemo nazvati obesogenim. Način na koji živimo i okruženje u kojem se nalazimo podstiču povećanje tjelesne mase. Potpuno je pogrešno debljinu shvatati kao lični izbor ili karakternu manu i stigmatizirati osobe koje s njom žive. Debljinu treba prihvatiti kao bolest i tako joj pristupiti“, istakla je dr. Baretić.

Dodala je da gojaznost može biti povezana sa znatno širim spektrom zdravstvenih problema nego što se obično pretpostavlja.

„Najčešće govorimo o povišenom krvnom pritisku, srčano-žilnim bolestima, srčanom i moždanom udaru te šećernoj bolesti. Međutim, uz debljinu se povezuje i niz drugih stanja, od neplodnosti i bolesti lokomotornog sistema do psihičkih bolesti i pojedinih vrsta tumora“, objasnila je Baretić.

Gojaznost utiče i na muško reproduktivno i hormonsko zdravlje

Jedna od važnih tema Simpozija bila je povezanost gojaznosti s reproduktivnim zdravljem, hormonskim promjenama i plodnošću kod žena i muškaraca.

Dr. Enis Mumdžić, internista endokrinolog iz Royal Oldham bolnice u Manchesteru, predstavio je povezanost gojaznosti, muške neplodnosti i sniženog nivoa testosterona, odnosno hipogonadizma.

„U svom predavanju povezao sam gojaznost, muški infertilitet ili neplodnost te nizak nivo testosterona, odnosno hipogonadizam, s ciljem unapređenja njege i kvaliteta liječenja naših pacijenata. Gojaznost je rastući problem u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini. Liječenje treba započeti promjenama životnog stila, a kada je to potrebno i medicinski opravdano, potrebno je uključiti odgovarajuću terapiju“, izjavio je dr. Mumdžić.

Naglasio je da terapijski pristup mora biti prilagođen svakom pojedinačnom pacijentu i zasnovan na sigurnosti, medicinskim indikacijama i savremenim stručnim preporukama.

„Kod određenih pacijenata može biti indicirana terapija za smanjenje tjelesne mase, a u pažljivo odabranim slučajevima i testosteronska terapija, s ciljem unapređenja fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Mogućnosti liječenja mijenjaju se iz godine u godinu. Dostupno je sve više lijekova s različitim mehanizmima djelovanja, što nam omogućava da terapije, kada je to opravdano, sigurno kombinujemo radi postizanja boljih rezultata“, zaključio je Mumdžić.

Multidisciplinarni pristup umjesto fokusa samo na kilograme

Program Simpozija obuhvatio je predavanja o genetici gojaznosti, savremenim terapijskim pristupima, povezanosti dijabetesa tipa 2 s kardiovaskularnim i neurodegenerativnim bolestima, uticaju gojaznosti na plodnost, muško i žensko reproduktivno zdravlje, crijevnom mikrobiomu, masnoj bolesti jetre, osteoporozi, inkretinskoj terapiji i barijatrijskoj hirurgiji.

U okviru praktičnog dijela programa održane su radionice ultrazvuka štitne žlijezde i liječenja gojaznosti u kliničkoj praksi, dok su panel-diskusije i okrugli stolovi omogućili razmjenu iskustava između stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, regije, Evrope i svijeta.

Na završnom okruglom stolu „Gojaznost izvan gubitka tjelesne težine: smjernice, barijatrijska hirurgija, inkretini i dugoročno održavanje rezultata“ zaključeno je da se uspjeh liječenja ne može procjenjivati isključivo brojem izgubljenih kilograma.

Ciljevi liječenja trebaju uključivati smanjenje rizika od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, bolju regulaciju šećera u krvi i krvnog pritiska, očuvanje reproduktivnog i mentalnog zdravlja, poboljšanje pokretljivosti te unapređenje ukupnog kvaliteta života pacijenta.

Održavanje Prvog međunarodnog simpozija iz endokrinologije i dijabetologije u ASA Institutu potvrdilo je značaj saradnje zdravstvenih i naučnih institucija, kontinuirane edukacije zdravstvenih profesionalaca i razmjene međunarodnih iskustava.

Simpozij je istovremeno ukazao na potrebu razvoja sveobuhvatnog, multidisciplinarnog modela prevencije i liječenja gojaznosti i dijabetesa u Bosni i Hercegovini, s fokusom na potrebe pacijenata, pravovremeno prepoznavanje bolesti i postizanje najboljih mogućih ishoda liječenja.