Zbog gubitka Elektroprivreda zatražila akciju od Vlade FBiH

Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH održanoj u Mostaru, na dnevnom redu našla se prilično zanimljiva informacija, a riječ je analizi akumuliranog gubitka u Elektroprivredi d.d. Sarajevo.

Smanjenje kapitala

Zbog preuzimanja rudnika Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo zatražila je od Vlade smanjenje temeljnog kapitala za skoro 870 miliona KM, koliko iznosi gubitak koji je nastao u razdoblju od pet godina. Podsjetimo, ovo javno poduzeće je povodom točke dnevnog reda Skupštine društva, koja se odnosila na smanjenje temeljnog kapitala nominalne vrijednosti dionica, dostavilo Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije analizu akumuliranih gubitaka.

Predloženom odlukom od Nadzornog odbora društva, kao i Odbora za reviziju i eksternog revizora KPMG temeljni kapital JP Elektroprivreda BIH d.d. Sarajevo, utvrđen rješenjem Agencije za privatizaciju FBiH o odobrenju upisa izvršene privatizacije od 23. siječnja 2004. godine u iznosu od 3.035.436.900. KM, radi pokrića gubitaka, smanjio bi se za gubitak iz ranijeg perioda koji je na dan 31. prosinca 2007. godine iznosio 872.707.808. KM.

Drugim riječima, temeljni kapital bi u tom slučaju iznosio ne više tri milijarde, nego 2.155.160.199 KM. Istodobno, smanjenjem temeljnog kapitala izvršilo bi se i smanjenje običnih dionica sa 100 KM na 71 KM, ili čak za 29 posto. Predloženom odlukom pokrio bi se akumulirani gubitak koji je nastao u razdoblju od 2002. do 2007. godine, kao gubitak iz redovnog poslovanja i na temelju negativnih učinaka procjene.

Temeljni problem

Dakle, spomenuti gubitak je nastao prije svega zbog lošeg menadžmenta, što je i temeljni problem, jer prema iznosu nastalog gubitka, lako se da zaključiti kako je menadžment bio više politički profiliran, nego stručno. O tome svjedoči i činjenica prema kojoj je trend lošeg poslovanja bio prisutan gotovo pet godina, a nitko nije reagirao.

Pokrivanje dugova Elektroprivrede BIH i posebice smanjenja temeljnog kapitala, zbog čega najvjerovatnije nitko neće odgovarati, pokrenuto je iz razloga jer je saniranje dugova važno prije donošenja odluke o preuzimanju udjela Federacije BiH u ekonomskim društvima, konkretno rudnicima ugljena u FBiH. Na kraju ostaje pretpostavka da će nastali dug najvjerovatnije platiti krajnji potrošači, a to su u ovom slučaju građani Federacije BiH.

vecernji.hr/radiosarajevo.ba

/ Najčitanije