U Bosni i Hercegovini raste zaposlenost, ali su građani nezadovoljni

U Bosni i Hercegovini postoji ekonomski razvoj, ali su građani nezadovoljni - ovo je suština Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan Svjetske banke.

Trend pada nezaposlenosti je nastavljen i otvorena su nova radna mjesta. Iz Svjetske banke upozoravaju da reforme kojima su podstaknuti pozitivni ekonomski procesi nisu dovoljne odnosno da se moraju nastaviti.

Ako se reforme ne nastave, nezadovoljstvo građana bi moglo porasti.

U prošloj godini je u ovom dijelu Evrope kreiran znatno manji broj radnih mjesta u odnosu na 2017. Ova međunarodna finansijska institucija tvrdi da je 2018. godine taj broj iznosio 96.000, a godinu ranije 171.200.

Nezaposlenost je smanjena zbog neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta - stav je i Svjetske banke. 

Prosječni stanovnik zapadnog Balkana provede 20 do 30 godina produktivnog životnog vijeka nezaposlen ili neaktivan.  

Predstavnica Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Sandra Hlivnjak je objasnila statistiku o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini.

"Zadnje tri godine je povećanja zaposlenost. Statistika o zaposlenosti izaziva različite reakcije. Svjetska banka koristi podatke dobijene na osnovu Ankete o zaposlenosti Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Za razliku od ostatka zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina nije dosegla stopu zaposlenosti koja je bila do 2008. godine", rekla je.

Podsjetili su da je posebno visoka nezaposlenost među mladim osobama i ženama.

Kako je istaknuto iz Svjetske banke, nezaposlenost ostaje najznačjaniji problem Bosne i Hercegovine i ostatka zapadnog Balkana. Osim ovog, problem su visoka javna potrošnja dominantno uzrokovana tekućim troškovima i deficit - prije svega onaj trgovinski.

Hlivnjak je navela da u trgovinskoj razmjeni dominira reeksport i da je nužno potrošnju umjeriti u investicije.

Bosna i Hercegovina, Sjeverna i Makedonija bi do 2020. godine trebale imati veći rast nego preostale zemlje zapadnog Balkana - naglasila je Edith Kikoni iz Svjetske banke.

"Ali, to je izloženo rizicima - unutrašnjim i vanjskim", kazala je Kikoni dodavši da ne samo da je potrebno kreirati nova radna mjesta, već i to da ona moraju biti što bolja.

Vanjski rizici su moguće usporenje rasta u Evropskoj uniji, geopolitičke okolnosti, ekonomski protekcionizam, dok je najznačajniji unutrašnji rizik, trenutno, odlaganje implementacije izbornih rezultata.

Svjetska banka je istakla da još nije moguće da li bi i, ako da, Brexit uticao na Bosnu i Hercegovinu jer nije moguće prognozirati da li će Ujedinjeno Kraljevstvo istupiti iz Evropske unije.