Srbijanske kompanije: Hrvatska nam ne da na svoje tržište

Srpska roba je i dalje veoma slabo zastupljena u Sloveniji i Hrvatskoj i sve se čini kako bi se taj plasman osporio. U Srbiji posluje oko 400 slovenačkih i 200 hrvatskih firmi. A posljednjih godina Hrvati su na srpsko tržište uložili 500 miliona evra, a Slovenci čak tri puta više.

I dok njihova ulaganja rastu u Srbiji iz godine u godinu, a to potvrđuje i podatak da su po broju investicija u samom vrhu, a po vrijednosti odmah poslije duvanske i pivarske industrije, u obrnutom smjeru sasvim su skromni rezultati. Na nivou statističke greške.

Srpske firme se žale da im je mnogo teže da plasiraju svoju robu u Sloveniju, nego u Hrvatsku. Činjenica je da na slovenačkom tržištu, izuzev „Komtrejda“, „Beohemije“ i nekoliko predstavništava, nema srpskog kapitala, i nije ostvarena ni jedna druga veća transakcija. A, vrste proizvoda, mahom konditora i pića, koje se nađu u slovenačkim rafovima, mogu da se prebroje na prste jedne ruke.

Za nijansu je bolja situacija u Hrvatskoj, gdje pored konditora nude i neke druge artikle, poput vode, piva, vina. U Hrvatskoj posluje tek desetak srpskih preduzeća, što je 20 puta manje od njihovog prisustva na srpskom tržištu.

Iako je srpska roba slabo zastupljena na ovim tržištima, postoje brendovi iz Srbije koji su još uvijek visoko kotirani, poput „jafa“ keksa, „plazme“ ili „smokija“.

Proteklih godina bilo je bezuspješnih pokušaja da firme iz Srbije uđu na pomenuto tržište, jer su tamošnji mediji tvrdili da iza toga stoji kapital srpskih tajkuna. Uz to, u slovenačkoj javnosti se, recimo, povremeno plasiraju i neproverene informacije o navodnoj neispravnosti srpske robe - „mančmelou“ ili pak zatrovanim breskvama, što nanosi veliku štetu privrednicima, pišu Novosti.

"Veliki problem je i nedovoljna saradnja inspekcijskih službi Srbije i Slovenije kako bi se međusobno priznala kontrola kvaliteta i izbegao negativan publicitet u javnosti", ističe Mitar Pržulj, samostalni savjetnik Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije (PKS).

"Prisutno je i veliko administriranje sa visokim troškovima kod neke robe, poput farmaceutske, pa se dešava da srpski proizvođači odustanu od plasmana svojih proizvoda na tom tržištu."

Treba napomnuti da slovenački privrednici imaju znatno manje problema kod plasmana svoje robe na srpskom tržištu.

U saradnji sa Hrvatskom poseban problem stvara nepriznavanje sertifikata o kvalitetu u trgovini u regionu, kao i neusaglašenost standarda sa EU I STO. Neki od problema na koje nailaze srpski izvoznici su: otežano carinjenje subotom, zahtjev da dokumenta budu na latinici, otežana registracija lijekova, zahtjev da se tačno navede utrošak materijala u proizvodu, iako je to poslovna tajna...

"Struktura srpske robe u razmeni sa Hrvatskom je nepovoljna, dominantne su sirovine i proizvodi nižih faza obrade", ukazuju u PKS.

Pad trgovine

Kao spoljnotrgovinski partner u ukupnom srpskom izvozu Slovenija zauzima 6. mjesto, a u uvozu je na 10. mjestu. U prvih 11 mjeseci lane izvezeno je robe iz Srbije za 309,3 miliona dolara, a uvezeno za 428,4 miliona dolara, pri čemu je deficit Srbije dostigao 119,1 milion dolara.

Robna razmjena Srbije i Hrvatske, koja je po uvozu na 9. a po izvozu na 13. mjestu u istom periodu bila je 605,5 miliona dolara i za 35 odsto je manja od prethodne godine. Srbija je imala deficit u razmjeni sa Hrvatskom od 79,9 miliona dolara.

biznis.ba/radiosarajevo.ba

/ Najčitanije