Spala berza na deset dionica

Stanje na tržištu kapitala u Federaciji BiH deprimirajuće je i pod hitno treba nešto preduzeti da bi se popravilo, ocjena je učesnika na tom dijelu finansijskog sektora nakon što je objavljena polugodišnja statistika Sarajevske berze, prenose Nezavisne u ponedjeljak.

Sarajevska berza (SASE) je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila promet od 51,8 miliona KM, a što je upola manje u odnosu na isti period lani kada je promet iznosio 101,7 miliona KM.

Učešće SASE u ukupnom prometu bh. berzi palo je na 44,1 posto, pa se dugogodišnji odnos od oko 68 posto prema 32 posto u korist berze iz Sarajeva prelio na stranu Banjalučke berze koja sada drži primat po obimu prometa.

Ahmed Hodžić, direktor brokerske kuće FIMA, smatra da učesnici na tržištu kapitala, uz sve druge okolnosti koje utiču na loše stanje, treba da pogledaju u vlastito dvorište.

"Mnogi na tržištu kapitala nisu svjesni trenutne situacije, ne uzimaju je zaozbiljno. Prije svega to se odnosi na nas brokere, koji još živimo u zabludi, mada je već prije tri godine bilo jasno da se stanje neće samo od sebe popraviti", kaže Hodžić.

Pojašnjavajući ove navode, dodaje da su brokerski poslovi postali "skup sport" kojim se ne može baviti tako što će se živjeti od provizije nego su potrebna velika ulaganja, znanje, kadrovi, infrastruktura i drugo.

Kaže da je plan SASE o 290 miliona KM prometa u ovoj godini bio nerealan i da je u startu bilo jasno da nije ostvariv.

Almir Mirica, izvršni direktor SASE, kaže da je pad likvidnosti rezultat više faktora. To su, navodi, nedostatak stranih investitora, posebno visokorizičnih fondova, koji su više angažovani na razvijenim tržištima kapitala. Također, ekonomska kriza u zemlji, smatra Mirica, utiče na to da su ljudi zaokupljeni egzistencijalnim pitanjima, gubitkom radnih mjesta, opštom nesigurnošću. Osim toga, tu je nedostatak novog tržišnog materijala, koji bi mogao privući nove investitore, te nepovoljan politički i ekonomski ambijent.

Dodaje da se domaći investitori, kao i svi drugi, mogu privoljeti da investiraju ako im se obezbijede dobar prinos i sigurnost investicije. Međutim, tu stvari ne idu lako u situaciji kada se budžeti "krpe" parama MMF-a, kada nas predizborna retorika vraća u prošla vremena, a zakoni bitni za tržište kapitala se ne usvajaju zbog parlamentarnih procedura, kao što je na primjer Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama.

seebiz/radiosarajevo.ba