Samo 1-2 posto stanovništva ruralnih područja bavi se poljoprivredom

Svega jedan do dva posto stanovništva ruralnih područja Bosne i Hercegovine direktno se bavi poljoprivredom, a oko šest posto ih zavisi od te djelatnosti, pokazao je izvještaj UNDP-a "Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit i stvarnost" koji je prezentiran danas u Sarajevu.

Rukovodilac Sektora socijalne uključenosti i demokratske uprave UNDP-a u BiH Armin Sirćo izjavio je da je BiH još među zemljama s visokim humanim razvojem, ali je ipak lošija od svih zemalja u regiji, te da je sa 74. pala  na 81. Mjesto: „BiH je četvrta najruralnija zemlja Evrope, iza Crne Gore, Irske i Finske. Interesantno je da ruralna područja nisu u lošijem stanju od urbanih, u najlošijem položaju su mali gradovi koji su udaljeni od velikih centara i ekonomski manje napreduju nego ruralna područja.“

Naveo da je siromaštvo u ruralnim područjima devet posto veće nego u urbanim, ali da je, ako se iz računice isključe neke komponente, poput korištenja  drva za ogrjev, nivo siromaštva na selima i u gradovima približno jednak.

„Izvještaj je pokazao da od poljoprivrede ne možemo očekivati da bude nosilac razvoja Bosne i Hercegovine“, potcrtao je Sirćo.

Profesor na poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu i koautor izvještaja Sabahudin Bajramović rekao je da u ruralnim sredinama nema razvoja zbog nedostatka sredstava za ulaganje: „Ako je u 2012. za podršku poljoprivredi u FBiH izdvojeno 68 miliona KM, po našoj računici potrebno je povećavati taj iznos za sedam posto godišnje da bi do 2018. bilo izdvojeno oko 100 miliona KM, a ako računamo pomoć Svjetske banke i drugih donatora to bi bilo oko 170 miliona KM u 2018.“

Koautorica izvještaja i savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Gordana Rokvić istakla je da su najveći problemi stanovnišva ruralnih područja BiH ostvarivanje prihoda i  kvalitet života, pristup obrazovanju, socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama te transport.

U izvještaju je navedeno da prosječni prihod ruralnog domaćinstva u BiH iznosi 767 KM, u čemu prihodi od zaposlenja učestvuju sa 67,4 posto a prihodi od poljoprivrede sa 6,5 posto. Zaključeno je da su najbolja rješenja za potrebe ruralnih područja mjere za ulaganja u ruralne zajednice i biznis poput onih koja su omogućena putem IPARD programa. 

Rezultati izvještaja prikupljeni su anketom koja je provedena na uzorku od oko 3.000 ruralnih domaćinstava.