Pušten u rad gasovod TANAP, plin iz Azerbejdžana bliže BiH

Gasovod su otvorili predsjednici Turske i Azerbejdžana Recep Tayyip Erdogan i Ilham Alijev, a na ceremoniji otvaranja su govorili i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

"Ovaj gasovod je proizvod bliskog prijateljstva između Turske i Azerbejdžana. Tranzitne zemlje su takođe odigrale ključnu ulogu. S ovim projektom, gas iz Azerbejdžana će prvi put biti isporučen Europi", izjavio je Erdoan na toj ceremoniji.

TANAP je ne samo važan zbog očuvanja energetske bezbjednosti, već i zbog poboljšanja životnog standarda u zemljama kroz koje gasovod prolazi, dodao je predsjednik Turske, a prenose turski mediji.

Erdoan je naveo da ovaj projekt predstavlja veliki doprinos miru i stabilnosti u regionu, i zahvalio se SAD i EU zbog njihove podrške projektu.

"Sada smo korak bliže tome da postanemo energetsko čvorište", poručio je on.

U ovom projektu, azerbejdžanska kompanija SOCAR ima udio od 51 posto, turski BOTAS udio od 30 postto, kompanija BP drži 12 odsto, a SOCAR Turska ima 7 posto udjela.

Predsjednik Azerbejdžana je rekao da TANAP predstavlja "pobjedu Turske i Azerbejdžana", i da te dvije zemlje ovim projektom zajedno ispisuju energetsku istoriju 21. vijeka.

Otvaranju gasovoda prisustvovao je veliki broj šefova vlada, ministara energetike i direktora energetskih kompanija.

TANAP-om će iz Azerbejdžana kroz Gruziju i Tursku biti transportiran gas do Italije i Europe.

Gasovod TANAP, vrijedan deset milijardi dolara i dužine 1.850 kilometara, povezuje Kaspijski basen s jugoistočnom Europom, a riječ je o projektu koji treba da transportira gas od azerbejdžanskog nalazišta Šah Deniz 2 na Kaspijskom moru kroz Tursku do Europe.

Izgradnja tog projekta počela je u martu 2015. godine, a prve isporuke gasa preko TANAP-a planirane su za ovu godinu. Taj gasovod će, kada se do 2020. godine priključi na Transjadranski gasovod (TAP), isporučivati deset milijardi kubnih metara Europi.

Do 2023. godine, kapacitet TANAP-a će porasti na 23 milijarde kubnih metara godišnje, a do 2026. godine na 31 milijardu kubnih metara.

Gas preko ovog gasovoda trebala bi dobijati i BiH, nakon što bude izgrađen i Jonsko-jadranski gasovod (IAP).