'Prljava' električna energija postaje čistija

Energetski giganti građeni u Bosni i Hercegovini u vrijeme socijalizma - termoelektrane Kakanj, Tuzla, Gacko i Ugljevik, nalaze se pred velikim izazovom. Kako bi ravnopravno učestvovale u energetskom sistemu BiH i neometano i dalje proizvodile struju ložeći ugalj, potrebno je da drastično smanje emisiju štetnih plinova i čestica.

Potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mi smo preuzeli ovu obavezu. Plan smanjenja emisija iz velikih ložišta, pod nazivom NERP, naša zemlja treba podnijeti Energetskoj zajednici do 31. decembra ove godine. Ovaj rok koji nastupa za tek nešto više od dva mjeseca i obaveze vezane uz njega povod su današnjem skupu u Ugljeviku, koji je okupio široki spektar znanja i interesa s područja energetike.

Okrugli sto otvorio Ognjen Marković

Organizator okruglog stola na temu Smanjenje emisija iz velikih ložišta i usklađivanje s direktivama RU je Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, s projektom Investiranje u sektor energije EIA u suradnji s Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH.

Okrugli sto otvorio je Ognjen Marković, direktor projekta EIA, rekavši kako je nacrt NERP-a sačinjen, te je sada potrebno da ga usvoje nadležna ministarstva i Vijeće ministara. Do ove se faze stiglo kroz niz aktivnosti radnih grupa sačinjenih od predstavnika proizvođača i drugih sudionika u energetskom sektoru, čemu je u velikoj mjeri pomogao USAID-ov projekt EIA.

Skupu su prisustvovali predstavnici iz nadležnih državnih i entitetskih ministarstava, elektroprivreda, regulatornih komisija za energetiku, fondova za zaštitu okoliša, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, međunarodnih organizacija za finansiranje, donatora i medija.

Direktivama EU o velikim ložištima trebaju se podvrgnuti postrojenja s toplinskom snagom od 50 MW i većom. Primjena NERP-a rezultirat će smanjenjem triju glavnih zagađivača - sumpordioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica prašine. Trenutne emisije sumpordioksida u BiH su oko 270.000 tona godišnje, a planirano je da se do kraja 2027. godine smanje na 15.000 tona.

Procesi odsumporavanja izuzetno su skupi, ali je dobrobit za zdravlje ljudi i okoliš važnija.

"Stoga elektroprivredama RS-a i BiH koje upravljaju navedenim termoelektranama predstoji proces pronalaženja novca za to. Samo u Republici Srpskoj troškovi su procijenjeni na 474 miliona KM", rekla je Branislava Milekić, generalna direktorica Elektroprivrede RS-a.

Za sada je izvjesno da će se ovo odraziti i na cijenu kilovata za krajnje potrošače u cijeloj BiH.