Poslodavci sve češće krše radnička prava

Iako radnička i sindikalna prava spadaju u korpus ljudskih prava, koja se štite kako svim domaćim propisima, tako i međunarodnim i evropskim normama, zaštita tih prava je sve lošija, a kršenje prava je u stalnom porastu, navodi se u tom dokumentu.

Pravnici u Službi za besplatnu pravnu pomoć su evidentirali brojna kršenja radničkih prava, a lani su zaštitu svojih prava uglavnom tražili zaposleni iz javnog sektora, posebno zbog neisplaćivanja naknada propisanih zakonima i kolektivnim ugovorima.

Međutim, materijalni i socijalni položaj zaposlenih u RS-u ugrožen je i malim primanjima.

Prema podacima Fonda PIO, poslodavci i dalje velikom broju radnika isplaćuju najnižu plaću, a samim tim i najniži iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Tako je na plaću manju od 400 KM bilo prijavljeno 74.000 radnika. Među njima je bilo čak 2.639 radnika sa VSS, kojima je isplaćivana plaća od 370 KM do 400 KM.

Podaci koje je predočila Poreska uprava RS-a, iz juna 2016. godine, pokazuju da je plaću od 285 KM primalo 10.022 radnika, od 286 KM do 369 KM dobila su 2.833 zaposlena, a minimalac od 370 KM primao je 15.221 radnik.

"Ovi podaci najslikovitije prikazuju stanje radničkih prava u RS-u. Kada se ovim brojkama dodaju i radnici, njih 93.841, čija je plata iznosila od 371 do 610 KM, dobije se cjelokupna slika i socijalnog položaja radnika i njihovih porodica. Na ovaj način ugrožava se funkcionisanje penzionog i zdravstvenog sistema, ali je mnogo veći problem što se ugrožava materijalni i socijalni položaj radnika, njihova sadašnjost i njihova budućnost. Zato nije za čuđenje što ove prostore u velikom broju napuštaju, uglavnom mlađi radnici, radnici u punom kapacitetu fizičke i intelektualne snage, kako nezaposleni, tako i oni koji imaju kakav-takav posao", upozorava se u izvještaju Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata RS-a.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS-a, ukupno nezaposlenih u tom bh. entitetu, zaključno s decembrom 2016. godine je bilo 125.906 osoba, što je za 9,7 posto manje nego u 2015., ali kada se analizira način brisanja s evidencije, vide se svi poremećaji na tržištu rada.

Tako je lani s evidencije Zavoda za zapošljavanje brisano 72.577 osoba, a od toga radi zaposlenja ili obavljanje vlastitog biznisa 38.151 osoba ili 52 posto, dok je ostalih 48 posto brisano iz drugih razloga, najčešće zbog neblagovremenog javljanja.

Struktura nezaposlenih i dužina čekanja na posao je i dalje veoma loša i iz godine u godinu sve lošija, navodi se u tom dokumentu.