Na to čekali 183 godine: Ne znaju šta će s viškom novca pa ih "bacaju"

Danska domaćinstva su bogatija nego ikada. Ne znaju šta će s viškom novca pa Danci "kljukaju" svoje banke koje su krcate štednim računima, pa tako zemlja koja drži svjetski rekord po negativnim kamatama sada također ima i rekordnu bankarsku štednju. Podsjetimo, Danska je među zemljama čiji su građani među najsretnijima na svijetu, prenosi Tanjug.

Na ovaj način Danska se prvi put u 183 godine oslobodila svih dužničkih obaveza u stranoj valuti.

Kako piše agencija Bloomberg, prije samo četiri decenije kada je bila daleko siromašnija, Danska se suočavala s devalvacijama i ekonomskim propadanjem.

"U ranim osamdesetim, Danska je bila tamo gdje je sada Grčka - u ekonomskoj krizi", rekao je u telefonskoj izjavi za Bloomberg Jens Nervig Pedersen, viši analitičar u danskoj A / S banci, ističući da je "sada zemlja među apsolutno najjačim sa rekordno visokim suficitom tekućeg računa i jakim javnim finansijama".

Od 19. vijeka, Danska se zaduživala u inostranstvu kako bi finansirala sve - od rata protiv Njemačke do izgradnje željezničkih pruga. Deficit države je rastao tako brzo da je u kasnim sedamdesetim i ranim osamdesetim Danska bila primorana da devalvira nacionalnu valutu, krunu, kako bi ponovo uravnotežila svoju ekonomiju.

Zvanični Kopenhagen je tada uveo režim fiksnog kursa i preduzeo ekonomske reforme da bi preobrazio Dansku u bastion stabilnosti sa kreditnim rejtingom AAA, koji drži i danas. Reforme su obuhvatile zauzdavanje zaduživanja potrošača kroz poskupljenje cijene zajmova.

Danas Danska više ne mora da emituje dužničke hartije u dolarima ili eurima, zahvaljujući svojim ogromnim deviznim rezervama, koje koristi za odbranu vrijednosti krune prema euru. Njene devizne rezerve od oko 467 milijardi kruna (67,5 milijardi dolara) sada su dvaput veće nego prije deset godina.

Danska centralna banka je prošlog mjeseca prodala 4,7 milijardi kruna kako bi oslabila domaću valutu, pošto su politički rizici vezani za francuske izbore pokrenuli strane investitore da potraže sigurnost u danskim aktivama.

Nordea bank AB je objavila da bi političke napetosti u Francuskoj mogle da prisile Dansku da posegne za još većim intervencijama od onih koje su preduzete prošle godine kako bi se neutralisali negativni utjecaji od britanskog glasanja za izlazak iz EU.

Danska centralna država od marta 2014. godine nema potrebu da se zadužuje u stranoj valuti, kaže Lars Majland Nilsen, šef kancelarije za dug u centralnoj banci, dodajući da je država u 2015. godini odustala od emisije deviznih obveznica i da nema u planu izlazak na devizno tržište duga ni u 2016, prenosi Bloomberg.